Website o naslijeđu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju

Od zatvaranja MKSJ-a 31. decembra 2017., Mehanizam održava ovaj website u okviru svoje misije očuvanja i promovisanja naslijeđa međunarodnih krivičnih sudova UN-a.

 Posjetite website Mehanizma.

Razvoj nacionalnih pravosuđa

Kada je Međunarodni sud prestao izdavati nove optužnice i počeo prosljeđivati predmete nacionalnim pravosuđima, proširio je aktivnosti kojima je cilj jačanje pravosudnih sistema u državama bivše Jugoslavije. Da bi se izbjeglo nekažnjavanje, ključno je da lokalni sudovi budu osposobljeni za djelotvorno krivično gonjenje osoba osumnjičenih za ratne zločine.

Od 2002. do 2004. godine, Savjet bezbjednosti UN-a je u više navrata pozvao međunarodnu zajednicu i darodavce da pomognu nacionalnim pravosuđima kako bi se osigurao uspjeh suđenja za ratne zločine na području bivše Jugoslavije i tražio od Međunarodnog suda da putem svog programa Outreach doprinese takvim mjerama izgradnje kapaciteta.

U okviru te akcije, Međunarodni sud i međunarodna zajednica doprinijeli su uspostavi specijalizovanih organa za istrage i postupke u vezi s ratnim zločinima u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj.

Najvažniji od tih događaja je formiranje odjela za ratne zločine pri Državnom sudu i Državnom tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Ti odjeli već postupaju u značajnim predmetima u kakvima se nikad ranije nije sudilo na lokalnim sudovima. Međunarodni sud je odigrao značajnu ulogu u formiranju tih tijela.

U Srbiji su 2003. godine osnovani specijalizovano Vijeće za ratne zločine pri Okružnom sudu u Beogradu i Tužilaštvo za ratne zločine uz pomoć i potporu međunarodne zajednice. Iste te godine, u Hrvatskoj su na županijskim sudovima u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu osnovana nova vijeća, izričito zamišljena kao vijeća za postupanje u predmetima u vezi s ratnim zločinima.

Na Kosovu, predmete u vezi s ratnim zločinima vode međunarodni tužioci, a sude međunarodna ili mješovita sudska vijeća formirana pod rukovodstvom Misije UN-a na Kosovu (UNMIK).

Te aktivnosti Međunarodnog suda značajno su doprinijele osposobljavanju nacionalnih pravosudnih sistema za borbu protiv nekažnjivosti za ratne zločine.
 

Razvoj događaja u Bosni i Hercegovini

Kao prvi stalni i specijalizovani organ na nivou države za postupanje u vezi sa teškim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava, Odjel za ratne zločine pri Sudu Bosne i Hercegovine se smatra ključnim pokretačem uspostavljanja vladavine prava u Bosni i Hercegovini. On ima centralnu ulogu u ostvarivanju pravde u vezi sa užasima počinjenim u sukobu od 1992. do 1995. godine.

Inicijativa za uspostavljanje Odjela za ratne zločine, koji je osnovan 9. marta 2005. godine, sadržana je u zajedničkim zaključcima Kancelarije visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu i MKSJ-a, usvojenima u februaru 2003., u kojima se kaže da bi specijalizovano vijeće pri Sudu Bosne i Hercegovine bilo najprikladnije tijelo za suđenje u najosetljivijim predmetima u vezi s ratnim zločinima u toj državi, uključujući prosljeđene predmete MKSJ. Ta preporuka je podržana nizom zakona koje je Skupština Bosne i Hercegovine usvojila tokom 2004. godine. MKSJ je aktivno učestvovao u sastavljanju tih zakona, koji su doveli do stvaranja Odjela za ratne zločine pri Sudu BiH, Odjela za ratne zločine pri Tužilaštvu BiH, te Ureda registrara, u kojem radi i međunarodno osoblje, za podršku njihovom radu.

U sklopu Državne agencije za istrage i zaštitu BiH osnovana je Jedinica za zaštitu svjedoka, a Zakon o zaštiti svjedoka usvojen je 2004. godine.

Na kantonalnim i okružnim sudovima širom Bosne i Hercegovine takođe se vode suđenja za ratne zločine. Riječ je o suđenjima koja su započeta prije osnivanja Suda BiH.

Sud Bosne i Hercegovine

Visoki predstavnik je osnovao Sud BiH kako bi se vladavina prava učvrstila širom države, koja se trenutno sastoji od dva entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske – i Distrikta Brčko.

Sud je započeo s radom u januaru 2003. i otada ima vodeću ulogu u borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije i finansijskog kriminala u Bosni i Hercegovini. Taj ključni aspekt rada suda od početka je dodatno pojačan učešćem međunarodnih sudija i tužilaca. Osim toga, Sud BiH pruža pravnu zaštitu u pitanjima na državnom nivou, poput međuentitetskog kriminala ili vanjske trgovine.

Taj Sud se sastoji od Krivičnog, Upravnog i Apelacionog odjeljenja. U sastavu Krivičnog i Apelacionog odjeljenja su:

Odjel I: Ratni zločini
Odjel II: Organizirani kriminal, privredni kriminal i korupcija
Odjel III: Sva ostala krivična djela iz nadležnosti Suda

U početku su se vijeća za ratne zločine sastojala od dvojice međunarodnih sudija i jednog domaćeg sudije. U petogodišnjem prijelaznom periodu sastav vijeća će se promijeniti i u sastavu vijeća će prvo biti dvojica domaćih sudija i jedan međunarodni sudija, da bi konačno ostale samo domaće sudije. Isto tako, međunarodni element će se postepeno povući i iz Odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH i iz Ureda registrara.

Sud Bosne i Hercegovine
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine
Ured registrara Suda Bosne i Hercegovine

 

Razvoj događaja u Hrvatskoj

U listopadu 2003., Hrvatski sabor je donio "Zakon o primjeni Statuta Međunarodnoga kaznenog suda i progonu za kaznena djela protiv međunarodnoga ratnog i humanitarnog prava". Između ostalog, tim zakonom je predviđeno osnivanje četiri nova sudska vijeća pri županijskim sudovima u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, koja bi se trebala baviti isključivo predmetima u vezi s ratnim zločinima.

Hrvatska je u listopadu 2003. usvojila i Zakon o zaštiti svjedoka, a u sklopu Ministarstva pravosuđa 2005. godine osnovan je Odjel za podršku svjedocima i sudionicima u postupcima za kaznena djela ratnih zločina. Godine 2004., usvojene su izmjene i dopune Kaznenog zakona.

U finansiranju reforme pravosuđa koja je u toku učestvuje program CARDS Europske unije i fondovi Svjetske banke.

Županijski sud u Zagrebu
Županijski sud u Osijeku
Županijski sud u Rijeci
Županijski sud u Splitu
 

Razvoj događaja u Srbiji

Do jula 2003. godine, kada je Skupština Srbije osnovala Veće za ratne zločine pri Okružnom sudu u Beogradu i Tužilaštvo za ratne zločine, samo mali broj pojedinaca je bio krivično gonjen i izveden pred sud za ratne zločine u Srbiji.

Od tada je Tužilaštvo za ratne zločine Srbije podiglo niz optužnica. Među tim optužnicama su i one koje se tiču zločina počinjenih u Zvorniku, u Bosni i Hercegovini, 1992. godine,  koje je Tužilaštvo MKSJ prosledilo Tužilaštvu za ratne zločine Srbije.

Saradnja između ove dve kancelarije postoji u drugim predmetima kojima se bavi Tužilac za ratne zločine Srbije, uključujući i predmet koji se tiče zločina počinjenih na Ovčari, pored Vukovara, u Hrvatskoj, 1991. godine, koji je za rezultat imao nekoliko osuđujućih presuda u prvom suđenju pred Većem za ratne zločine.

Osim uspostavljanja aktivne saradnje između Međunarodnog suda i pravosudnih institucija u Srbiji koje sude u predmetima vezanim za ratne zločine, u Srbiji je došlo do razvoja nekoliko zakonodavnih i pravosudnih događaja na ovom polju. Skupština Srbije je usvojila zakon o zaštitnim merama za svedoke, a u Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije osnovana je jedinica za zaštitu svedoka.

Tužilaštva za ratne zločine Srbije