Website o naslijeđu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju

Od zatvaranja MKSJ-a 31. decembra 2017., Mehanizam održava ovaj website u okviru svoje misije očuvanja i promovisanja naslijeđa međunarodnih krivičnih sudova UN-a.

 Posjetite website Mehanizma.

MKSJ izdao optužnicu protiv Gorana Hadžića za zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja

Press Release . Communiqué de presse . Saopštenje za javnost
(Isključivo za medije. Nije službeni dokument.)
CHAMBERS
CHAMBRES
SUDSKA VEĆA
 

Hag, 16. juli 2004.
CT/P.I.S./869-t

MKSJ IZDAO OPTUŽNICU PROTIV GORANA HADŽIĆA ZA ZLOČINE PROTIV ČOVEČNOSTI I KRŠENJA ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA

Danas, 16. jula 2004, sudija El Mahdi potpisao je odluku kojom se obelodanjuje optužnica protiv Gorana Hadžića. Optužnicu je podneo tužilac 21. maja 2004, a 4. juna 2004. ju je potvrdio sudija.

U vreme kada se navodi da su počinjeni zločini iz optužnice, Goran Hadžić je bio predsednik samoproglašene Srpske Autonomne Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema (SAO SBZS). Dana 26. februara 1992, Hadžić je izabran za predsednika tzv. Republike Srpske Krajine ili RSK. Na tom položaju je ostao do decembra 1993.

Podaci o optužbama

Prema navodima optužnice, Hadžić je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu u svojstvu saizvršioca. U optužnici se navodi sledeće:

"Svrha ovog udruženog zločinačkog poduhvata bila je da se većina Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva silom trajno ukloni sa približno jedne trećine teritorije Republike Hrvatske (u daljem tekstu: Hrvatska) s ciljem da ta teritorija postane deo nove države pod srpskom dominacijom. Ta područja obuhvatala su one oblasti koje su srpske vlasti nazivale "SAO Krajina", "SAO Zapadna Slavonija", "SAO SBZS" (od 19. decembra 1991. godine "SAO Krajina" je dobila naziv RSK; dana 26. februara 1992. godine "SAO Zapadna Slavonija" i "SAO SBZS" ušle su u sastav RSK)."

U optužnici se dalje navodi:

"Ovaj udruženi zločinački poduhvat nastao je najkasnije 25. juna 1991. i trajao najmanje do decembra 1993. Goran HADŽIĆ je na ostvarivanju cilja udruženog zločinačkog poduhvata radio u dogovoru sa ili posredstvom nekolicine pojedinaca koji su učestvovali u tom udruženom zločinačkom poduhvatu. Svaki učesnik ili saizvršilac u okviru udruženog zločinačkog poduhvata odigrao je jednu ili više uloga koje su značajno doprinele opštem cilju poduhvata. Među pojedincima koji su učestvovali u ovom udruženom zločinačkom poduhvatu bili su Slobodan MILOŠEVIĆ; Milan MARTIĆ; Jovica STANIŠIĆ; Franko SIMATOVIĆ zvani Frenki; Vojislav ŠEŠELJ; Radovan STOJIČIĆ zvani Badža; Željko RAŽNATOVIĆ zvani Arkan; i drugi poznati i nepoznati pripadnici Jugoslovenske narodne armije (u daljem tekstu: JNA); pripadnici samoproglašene srpske Teritorijalne odbrane (u daljem tekstu: TO) u SAO SBZS; pripadnici TO-a Srbije i TO-a Crne Gore; pripadnici lokalnih policijskih snaga među kojima su bile i snage srpske policije SAO SBZS poznate kao "Milicija SAO SBZS" i "Srpska nacionalna bezbednost" (u daljem tekstu: SNB) SAO SBZS; pripadnici policijskih snaga Republike Srbije (u daljem tekstu: MUP Srbije), uključujući Državnu bezbednost (u daljem tekstu: DB) Republike Srbije; i pripadnici srpskih paravojnih grupa (poznatih i kao dobrovoljačke jedinice) iz Srbije, Crne Gore i Bosne, među kojima i pripadnici Srpske dobrovoljačke garde, paravojne/dobrovoljačke jedinice pod vođstvom Željka RAŽNATOVIĆA, zvane "arkanovci" ili "Arkanovi tigrovi", kao i dobrovoljci okupljeni oko Srpskog četničkog pokreta i/ili Srpske radikalne stranke (u daljem tekstu: SRS) Vojislava ŠEŠELJA, poznati kao "četnici" ili "šešeljevci", koji su tokom vojnih operacija bili u sastavu TO-a SBZS, ili su na neki drugi način bili povezani s njim, a svi oni delovali su pod komandom JNA (u daljem tekstu, pod zajedničkim nazivom: srpske snage); i druge političke ličnosti iz Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (u daljem tekstu: SFRJ), Savezne Republike Jugoslavije (u daljem tekstu: SRJ), Republike Srbije (u daljem tekstu: Srbija), Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Crna Gora), kao i srpski političari iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Optužbe

U optužnici se Goran Hadžić tereti na osnovu individualne krivične odgovornosti (član 7(1) Statuta) po:

osam tačaka za zločine protiv čovečnosti (član 5 Statuta - progoni na političkoj, rasnoj ili verskoj osnovi; istrebljenje; ubistvo; zatočenje; mučenje; nehumana dela; deportacija; nehumana dela (prisilno premeštanje) i šest tačaka za kršenja zakona i običaja ratovanja (član 3 Statuta - ubistvo; mučenje; okrutno postupanje; bezobzirno razaranje sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom; uništavanje ili hotimično nanošenje štete ustanovama namenjenim obrazovanju ili religiji; pljačka javne ili privatne imovine).

Kompletan tekst optužnice: http://www.icty.org/x/cases/hadzic/ind/bcs/had-ii040521b.htm