Website o naslijeđu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju

Od zatvaranja MKSJ-a 31. decembra 2017., Mehanizam održava ovaj website u okviru svoje misije očuvanja i promovisanja naslijeđa međunarodnih krivičnih sudova UN-a.

 Posjetite website Mehanizma.

Obraćanje tužioca Brammertza Savjetu bezbjednosti

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST
TUŽILAŠTVO
(Isključivo za medije. Nije zvaničan dokument.)     
 

Haag, 3. decembar 2009.
OK/OTP/1343t

 

Obraćanje tužioca Brammertza Savjetu bezbjednosti

Tužilac Serge Brammertz

Tužilac Serge Brammertz danas se obratio Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija i podnio svoj izvještaj o napretku u ispunjenju strategije okončanja rada Međunarodnog suda.

Tužilac je, obraćajući se skupu, iznio najnovije informacije o statusu prvostepenih i žalbenih postupaka, saradnji između Tužilaštva i država članica, naporima na izgradnji kapaciteta širom područja bivše Jugoslavije i planovima o smanjenju broja osoblja Tužilaštva u narednim godinama.

Na samom početku, tužilac je istakao napredak postignut u predmetima i spomenuo da je početak posljednjeg suđenja optuženima koji se trenutno nalaze u pritvoru – suđenja Zdravku Tolimiru -  zakazan za 17. decembar 2009. Naglasio je da nedavni početak suđenja Radovanu Karadžiću takođe podsjeća na činjenicu da je Ratko Mladić i dalje u bjekstvu i da mu je mjesto pred Pretresnim vijećem, zajedno s Karadžićem. Obavijestio je Savjet bezbjednosti da pravnici Tužilaštva trenutno pregledaju optužnicu protiv Mladića u namjeri da u skorijoj budućnosti podnesu predložene izmjene.

Osvrnuvši se na pitanje saradnje država članica, tužilac je naglasio da ona “i dalje ostaje ključni preduslov za uspješno okončanje mandata Međunarodnog suda i ispunjenje ciljeva strategije okončanja rada”.

Tužilac je izjavio da saradnja Srbije s Tužilaštvom i dalje napreduje jer se “zahtjevi Tužilaštva za pristup dokumentima i arhivama  rješavaju ekspeditivnije i efikasnije”. Dodao je da je najkritičniji aspekt saradnje Srbije potreba da se uhapse Ratko Mladić i Goran Hadžić i da to ostaje jedan od glavnih prioriteta Tužilaštva. Tužilac je dalje rekao da Tužilaštvo “odaje priznanje profesionalizmu i predanosti operativnih službi koje su zadužene za otkrivanje bjegunaca,” da “te službe sada rade mnogo efikasnije i usklađeno” i da se “sprovode brojne operativne aktivnosti, uključujući operacije potrage.” Završio je naglasivši da “Srbija mora nastaviti ove napore s jasnim ciljem hapšenja bjegunaca”.
 
Osvrnuvši se na saradnju Hrvatske, tužilac je izjavio da je “centralno pitanje koje i dalje izaziva zabrinutost i dalje neriješen zahtjev da se pronađu i dobiju ključni vojni dokumenti koji se odnose na operaciju Oluja iz 1995. godine”. Tužilac je pozdravio ličnu inicijativu premijera Hrvatske da se u oktobru 2009. osnuje međuagencijska radna grupa u cilju pronalaženja tih dokumenata i izjavio da je nedavni izvještaj Radne grupe pomogao da se otkriju propusti u administrativnoj istrazi i identifikuju naredni istražni koraci koje treba preduzeti. Tužilac je zaključio riječima da se “hitno moraju preduzeti ti i svi drugi raspoloživi istražni koraci kako bi se okončalo sveobuhvatno i vjerodostojno traganje za pronalaženjem dokumenata koji nedostaju”.

U pogledu saradnje Bosne i Hercegovine, Tužilac je izrazio zabrinutost zbog mogućeg odlaska međunarodnog i pomoćnog osoblja iz Specijalnog odjela za ratne zločine. Rekao je da “ukoliko se to pitanje ne riješi hitno, mogu biti ugroženi tekuća suđenja i istrage ratnih zločina” i da će “to takođe imati ozbiljne posljedice po rad Međunarodnog suda”. “Potrebna je hitna akcija”, zaključio je.

Osvrnuvši se na saradnju s tužilaštvima na području bivše Jugoslavije, tužilac je obavijestio Savjet da će prebacivanje istražnih materijala nacionalnim tužilaštvima uskoro biti okončano s ukupno 17 istražnih spisa (koji se odnose na 43 osumnjičena) koji će biti predati vlastima u zemljama bivše Jugoslavije. Tužilac je takođe upozorio da “se nacionalna tužilaštva i sudovi i dalje suočavaju sa značajnim pravnim preprekama i izazovima kad se radi o procesuiranju ratnih zločina” i da “zabrana izručenja državljana jedne države drugim državama ugrožava uspjeh istraga i krivičnih gonjenja, kao što pravne prepreke ometaju prebacivanje predmeta ratnih zločina između država”. 

Tužilac Brammertz je takođe rekao da jačanje pravosudnih sistema u državama bivše Jugoslavije ostaje temeljan aspekt strategije okončanja rada Međunarodnog suda. Kao konkretan primjer, naveo je uspješan projekt namijenjen nacionalnim tužiocima i mladim pravnicima iz bivše Jugoslavije, koji su zajedno pokrenuli Tužilaštvo Međunarodnog suda i Evropska komisija, a u okviru kojeg su dovedena tri tužioca iz regije - jedan iz Bosne i Hercegovine, jedan iz Hrvatske i jedan iz Srbije - da rade kao tužioci za vezu pri Tužilaštvu u Haagu. Ovaj projekt takođe nudi finansirane programe stažiranja mladim pravnicima iz bivše Jugoslavije koji su posebno zainteresovani za postupke ratnih zločina.

Na kraju, tužilac je obavijestio Savjet bezbjednosti o predstojećem smanjenju broja zaposlenih u Tužilaštvu, s planiranim smanjenjem broja radnih mjesta od 60% tokom sljedeće dvije godine.

Tužilac je zaključio svoj govor zahvaljujući Savjetu na trajnoj podršci koju pruža radu Tužilaštva.

*****
Cjelokupni tekst govora glavnog tužioca nalazi se na internet stranici Međunarodnog suda:

Na engleskom

Na francuskom

Cjelokupni tekst Izvještaja o provođenju strategije okončanja rada nalazi se na internet stranici Međunarodnog suda:

Na engleskom

Na francuskom


*****
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju
Za više informacija stupite u kontakt s našom Službom za medije/komunikacije
Tel.: +31-70-512-8752; 512-5343; 512-5356 Fax: +31-70-512-5355 - Email: press [at] icty.org