Website o naslijeđu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju

Od zatvaranja MKSJ-a 31. decembra 2017., Mehanizam održava ovaj website u okviru svoje misije očuvanja i promovisanja naslijeđa međunarodnih krivičnih sudova UN-a.

 Posjetite website Mehanizma.

Okrugli sto Međunarodnog instituta za humanitarno pravo u Sanremu istakao pionirsku ulogu MKSJ

Međunarodni sud | | Hag |

Međunarodni institut za humanitarno pravo (IIHL) je, u saradnji s Međunarodnim komitetom crvenog krsta (MKCK), organizovao 40. okrugli sto o aktuelnim pitanjima u međunarodnom humanitarnom pravu od 7. do 9. septembra u Sanremu, Italija, kojim je obeležena 40. godišnjica usvajanja Dopunskih protokola Ženevskih konvencija iz 1977. godine.

Ovaj okrugli sto se sastojao od trodnevnih panel-diskusija o međunarodnom humanitarnom pravu i Dopunskim protokolima, o temama koje su uključivale vođenje neprijateljstava, postupanje prema osobama lišenim slobode, te seksualno i rodno nasilje počinjeno u oružanim sukobima.

Tokom panela posvećenog “Doprinosu MKSJ međunarodnom humanitarnom pravu”, potpredsedniku MKSJ, sudiji Liu Daqunu, i sudiji Faustu Pocaru, aktuelnom predsedniku Međunarodnog instituta za humanitarno pravo i sudiji Žalbenog veća MKSJ, pridružili su se profesor Patricia Sellers Viseur, savetnik tužioca Međunarodnog krivičnog suda i bivša zaposlena u Tužilaštvu MKSJ, i dr Suzannah Linton, vanredni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Zhejiang Gongshang i bivša zaposlena Sudskih veća MKSJ.

Tokom panela čiji je moderator bio sekretar MKSJ John Hocking, uvaženi učesnici su razgovarali o različitim aspektima nasleđa MKSJ u odnosu na međunarodno humanitarno pravo i Dopunske protokole. Osvrćući se na to pitanje, sekretar Hocking je izjavio: “Svojim odlukama koje su predstavljale prekretnice, od seksualnog nasilja počinjenog u ratu do uništavanja kulturne baštine, MKSJ je dao trajno oruđe i inspiraciju sudovima, kreatorima politike i civilnom društvu širom sveta koji danas nasleđe MKSJ čine besmrtnim, a globalnu borbu za ostvarivanje pravde neopozivom. Među tim oruđima je i pionirski doprinos MKSJ razvoju međunarodnog humanitarnog prava”.

Tokom dinamične diskusije, sudija Liu se osvrnuo na relevantnu sudsku praksu MKSJ, istakavši da je “MKSJ značajno doprineo primeni Dopunskih protokola i, u širem smislu, razvoju i razumevanju međunarodnog humanitarnog prava”. Sudija Pocar je s tim u vezi napomenuo i da je “jedno od njegovih najvećih dostignuća bilo da standarde relevantne za teške povrede primeni ne samo na zločine počinjene u međunarodnim  sukobima, već i na kršenja počinjena u nemeđunarodnim oružanim sukobima, proširujući njihovu primenu van Ženevskih konvencija i Dopunskog protokola I, čime je doprineo koherentnom i doslednom sistemu međunarodnog krivičnog prava u odnosu na oružane sukobe i međunarodno humanitarno pravo".

Profesorka Sellers je izvršila ocenu značajnog doprinosa MKSJ u krivičnom gonjenju za seksualno nasilje počinjeno tokom oružanih sukoba, posebno silovanje, kao i načina na koji je rodna analiza tokom godina rada Međunarodnog suda predstavljala pokretačku snagu sudske prakse vezane za genocid. Na kraju, profesorka Linton je objasnila uticaj sudske prakse MKSJ u vezi s međunarodnim humanitarnim pravom i Dopunskim protokolima na hibridne sudove i suđenja u nacionalnim pravosudnim sistemima, posebno u azijsko-pacifičkom regionu.

Ova panel-diskusija predstavlja deo niza skupova pod nazivom Dijalozi o nasleđu MKSJ, koji imaju za cilj da doprinos Međunarodnog suda pozivanju na odgovornost za međunarodne zločine opstane dugo nakon što se njegova vrata zatvore.