Website o naslijeđu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju

Od zatvaranja MKSJ-a 31. decembra 2017., Mehanizam održava ovaj website u okviru svoje misije očuvanja i promovisanja naslijeđa međunarodnih krivičnih sudova UN-a.

 Posjetite website Mehanizma.

Prebacivanje Ante Gotovine na međunarodni sud

Prebacivanje Ante Gotovine na Medjunarodni sud

Saopštenje za javnost
(Isključivo za medije. Nije službeni dokument.)
TAJNIŠTVO

Den Haag, 10. prosinac 2005.
CVO/MO/1034t

PREBACIVANJE ANTE GOTOVINE NA MEĐUNARODNI SUD

Ante Gotovina danas je prebačen u Pritvorsku jedinicu Međunarodnog suda u Den Haagu. Optužnica protiv njega objelodanjena je u srpnju 2001. Nakon više od četiri godine provedene u bijegu, španjolske su ga vlasti uhitile 7. prosinca 2005. na Kanarskim otocima.

Gotovina, umirovljeni hrvatski general, optužen je za progone, ubojstvo, pljačkanje imovine, bezobzirno razaranje gradova, naselja ili sela, deportacije i prisilno preseljenje, te druga nečovječna djela protiv srpskog stanovništva koja su se dogodila pod njegovim zapovjedništvom i kontrolom, tijekom i nakon hrvatske vojne ofenzive poznate kao operacija „Oluja" iz kolovoza 1995.

Cilj akcije bio je uspostaviti hrvatsku vlast nad regijom Krajina, Hrvatska. Prema optužnici, druga svrha akcije bilo je je prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovništva iz te regije. U optužnici se navodi da je kao zapovjednik Zbornog područja Split, Gotovina bio vrhovni operativni zapovjednik operacije „Oluja" u južnom dijelu regije Krajina.

Dalje se navodi da su hrvatske snage tijekom i poslije ofenzive napale i zauzele gradove, sela i zaseoke, tijekom čega su podvrgnule lokalno srpsko stanovništvo progonima, te su pljačkale i uništavale njihovu imovinu. Navodi se da je svojim djelima i propustima Gotovina potakao druge, uključujući hrvatske civile, da počine te zločine. Nadalje, navodi se da je optuženik imao dužnost ponovno uspostaviti i osigurati javni red i sigurnost, a tu dužnost nije izvršio.

U optužnici se navodi da su hrvatske snage ubile najmanje 150 krajinskih Srba, a veliki broj drugih podvrgle nečovječnom postupanju, ponižavanju i degradiranju. Uz to, navodi se da su te snage također opljačkale i uništile tisuće stambenih objekata u općinama Benkovac, Donji Lapac, Drniš, Gospić, Gračac, Knin, Korenica, Obrovac, Šibenik, Sinj i Zadar, te na taj način natjerale krajinske Srbe u bijeg.

U optužnici je Ante Gotovina optužen temeljem individualne kaznene odgovornosti (članci 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda za:

progone na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, deportaciju i druga nečovječna djela (prisilno preseljenje) (zločini protiv čovječnosti, članak 5)

pljačku javne ili privatne imovine i bezobzirno razaranje gradova, naselja ili sela (kršenja ratnih zakona i običaja, članak 3), i

temeljem kaznene odgovornosti nadređenog (članak 7(3) Statuta Tribunala) za:

druga nečovječna djela (zločini protiv čovječnosti, članak 5)

ubojstvo (kršenja ratnih zakona i običaja, članak 3)

Od svojeg osnutka 1993., Međunarodni je sud optužio 161 osobu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije. Do danas su završeni postupci protiv 88 osoba. Šest optuženika još je na slobodi.

Datum i vrijeme prvog stupanja Ante Gotovine pred sud bit će objavljeno naknadno.

*****

Cjelokupni tekst optužnice možete naći na Internet stranici stranici Suda: http://www.icty.org/case/gotovina/4.

Tiskane primjerke možete dobiti od Ureda za medije.

Sve postupke pred Sudom možete pratiti na Internet stranici Suda: www.icty.org .