Website o naslijeđu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju

Od zatvaranja MKSJ-a 31. decembra 2017., Mehanizam održava ovaj website u okviru svoje misije očuvanja i promovisanja naslijeđa međunarodnih krivičnih sudova UN-a.

 Posjetite website Mehanizma.

Miroslav Bralo stupit će prvi put pred Sud danas u ponedeljak 15. novembra 2004.

Press Release . Communiqué de presse . Saopštenje za javnost
(Isključivo za medije. Nije službeni dokument.)
REGISTRY
GREFFE
SEKRETARIJAT

Den Haag, 15. novembar 2004.
CVO/P.I.S./911-t

MIROSLAV BRALO STUPIT ĆE PRVI PUT PRED SUD
DANAS U PONEDELJAK 15. NOVEMBRA 2004

Miroslav Bralo će prvi put stupiti pred MKSJ, pred sudiju El Mahdija, danas u 16:00 sati u sudnici III.

Podaci o predmetu

Dana 12. oktobra 2004., objelodanjena je optužnica protiv Miroslava Brala u skladu s nalogom koji je potpisao sudija Kwon. Optužnica je prvobitno potvrđena 10. novembra 1995., ali se nije smjela objelodaniti u skladu s nalogom za neobjelodanjivanje. Dana 12. novembra 2004., Miroslav Bralo prebačen je u Pritvorsku jedinicu MKSJ-a.

Činjenični podaci

U optužnici se u opštim crtama navodi da su, najkasnije od januara 1993. i najmanje do sredine jula 1993., oružane snage takozvane Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (HZ-HB), Hrvatsko vijeće obrane (HVO), bile u oružanom sukobu s oružanim snagama vlade Republike Bosne i Hercegovine (BiH). Dalje se navodi da je, od početka neprijateljstava u januaru 1993., HVO napadao sela nastanjena uglavnom bosanskim Muslimanima u dolini rijeke Lašve u srednjem dijelu Bosne i Hercegovine. Rezultat tih napada bili su brojni mrtvi i ranjeni civili.

Pored toga, navodi se u optužnici, civili su zarobljavani, odvođeni iz svojih mjesta stanovanja, tjerani na prisilni fizički rad, mučeni, te seksualno, fizički i psihički zlostavljani. HVO je uhapsio na stotine bosanskih Muslimana civila i odveo ih na mjesta kao što su kino dvorana i veterinarska stanica u Vitezu, koja su korištena za pritvaranje.

Prema navodima optužnice, za vrijeme dok su bili zatvoreni, brojni zatvorenici bosanski Muslimani su odvođeni na linije fronta gdje su ih Miroslav Bralo i drugi tjerali da kopaju rovove kako bi se vojnici HVO-a zaštitili od snajperista BiH. Prilikom kopanja tih zaštitnih rovova, zatvorenici bosanski Muslimani su ginuli i bili ranjavani.

U optužnici se Miroslav Bralo takođe konkretno tereti za višekratno silovanje i mučenje jedne žene, bosanske Muslimanke, svjedokinje A. Prema navodima optužnice, jednom prilikom:

"Negdje oko 15. maja 1993, pripadnici "Džokera" odveli su svjedokinju A, Muslimanku iz Bosne, u svoj štab u Nadiocima, u zgradu koju su nazivali "bungalov". Tamo je, pred ostalim vojnicima, Miroslav Bralo prisilio svjedokinju A da skine odjeću, milovao joj tijelo nožem, prijetio da će je ubiti, i rekao da će je silovati svi muškarci u sobi. Miroslav Bralo je zatim prisilio svjedokinju A da pleše gola.

Miroslav Bralo je nakon toga silovao svjedokinju A, natjeravši je na oralni seks i gutanje njegove sperme i urina. Miroslav Bralo je prisilio svjedokinju A na vaginalni i analni spolni odnos s njim. Miroslav Bralo je svjedokinji A stavljao penis u usta i izvršio vaginalnu i analnu penetraciju. Za to vrijeme Miroslav Bralo je svjedokinju A grizao po tijelu i bradavicama. Miroslav Bralo je svjedokinju A prisilio da taj čin ponovi s njim nekoliko puta. Za vrijeme tih silovanja, Miroslav Bralo je prevlačio nožem po tijelu svjedokinje A i stavljao joj revolver u usta i na čelo."

U optužnici se navodi da je Miroslav Bralo, zvani Cicko, za sve vrijeme na koje se odnosi optužnica, bio pripadnik grupe specijalnih snaga u okviru HVO-a zvane "Džokeri". Optuženi se za zločine navedene u optužnici tereti individualnom odgovornošću. Individualna krivična odgovornost obuhvata izvršenje, planiranje, podsticanje, naređivanje i pomaganje na drugi način u planiranju, pripremi ili izvršenju zločina navedenih u Statutu Međunarodnog suda.

Optužbe

Miroslav Bralo se tereti individualnom krivičnom odgovornošću (član 7 (1) Statuta) po:

devet tačaka za teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949. (protupravno zatvaranje civila, nehumano postupanje, hotimično lišavanje života, mučenje ili nehumano postupanje), kažnjivo prema članu 2 Statuta Međunarodnog suda; i dvanaset tačaka za kršenja zakona i običaja ratovanja (povrede ličnog dostojanstva, okrutno postupanje, ubistvo, mučenje, povrede ličnog dostojanstva uključujući silovanje), kažnjivo prema članu 3 Statuta Međunarodnog suda.

Integralni tekst optužnice: http://www.icty.org/case/bralo/#ind