MEĐUNARODNI KRIVIČNI SUD ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU

PREDMET BR.

TUŽILAC MEĐUNARODNOG SUDA
PROTIV
Janka BOBETKA

OPTUŽNICA

Tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, na osnovu svojih ovlasti iz članka 18 Statuta Međunarodnog suda, optužuje:

JANKA BOBETKA

za ZLOČINE PROTIV ČOVJEČNOSTI i KRŠENJA ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, kako slijedi:

OPTUŽENI

1.Janko BOBETKO rođen je 10. siječnja 1919. u selu Crnac u okolici Siska, u Hrvatskoj. Borio se u partizanskom pokretu otpora od 1941. do 1945. godine. Poslije rata je pohađao i završio Vojnu akademiju Jugoslavenske narodne armije (JNA).

2.Godine 1966. imenovan je načelnikom štaba i zamjenikom komandanta 5. vojne oblasti JNA (Hrvatska i Slovenija). Iz JNA je u mirovinu otišao 2. prosinca 1971. godine.

3.Dana 10. travnja 1992., pokojni Franjo Tuđman, predsjednik Republike Hrvatske, dodijelio je Janku BOBETKU čin generala zbora Hrvatske vojske (HV) i imenovao ga zapovjednikom Južnog bojišta. Godine 1992. Janko BOBETKO je zapovijedao snagama HV-a koje su izvodile vojne operacije u području Dubrovnika, Ploča i u dolini Neretve.

4.Dana 7. rujna 1992. Janko BOBETKO je izabran u Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora, članom kojega je bio do 8. travnja 1994. godine. Dana 10. rujna 1992. imenovan je članom Vijeća za nacionalnu obranu Republike Hrvatske. Dana 20. siječnja 1993. imenovan je članom Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske.

5.Dana 20. studenog 1992. Janko BOBETKO je imenovan načelnikom stožera HV-a, zamijenivši na toj dužnosti generala Antuna Tusa. Načelnikom stožera ostao je do umirovljenja 15. srpnja 1995. godine.

INDIVIDUALNA KRIVIČNA ODGOVORNOST I ODGOVORNOST NADREĐENOG

6.Sve vrijeme na koje se odnosi ova optužnica, Janko BOBETKO je bio načelnik Glavnog stožera HV-a, u činu generala zbora. Kao načelnik Glavnog stožera, imao je najviši zapovjedni položaj u HV-u, obnašajući vlast nad svim formacijama u okviru HV-a koje su bile podređene Glavnom stožeru i odgovarajući za njih. U tom svojstvu bio je izravno odgovoran glavnom zapovjedniku ("vrhovnom zapovjedniku"), predsjedniku Franji Tuđmanu, kome je bio prvim savjetnikom za vojna pitanja, a prvim vojnim savjetnikom bio je i ministru obrane Gojku Šušku.

7.Prirodom svoje visoke funkcije načelnika Glavnog stožera HV-a, Janko BOBETKO je imao središnju ulogu u razradi, planiranju, odobravanju, naređivanju i/ili izvršenju hrvatske vojne akcije u medačkom džepu u rujnu 1993. (dalje u tekstu: akcija "Medački džep"), tijekom koje su počinjena teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava i zločini protiv čovječnosti, na način kako se navodi u ovoj optužnici.

8. Prirodom svoje visoke funkcije načelnika Glavnog stožera HV-a, Janko BOBETKO je imao moć, ovlasti i dužnost da sprečava i kažnjava za povrede vojne stege te kršenja međunarodnog humanitarnog prava i zločine protiv čovječnosti, uključujući i dužnost iniciranja istraga i krivičnog gonjenja pri odgovarajućim organima.

9.Janko BOBETKO nije samo imao razloga da zna da su njemu podređene hrvatske snage odgovorne za progon i ubijanje srpskih civila i vojnika koji su se predali, te za pljačkanje i uništavanje zgrada i imovine tijekom akcije "Medački džep", nego i jest znao za ta djela budući da su ga o tome obavijestili njemu podređene visoke starješine HV-a i predstavnici međunarodne zajednice. Premda je znao da hrvatske snage čine rečene zločine, nije poduzeo potrebne i razumne mjere da ta djela spriječi, niti da kazni njihove počinitelje.

OPĆI NAVODI

10.Sve vrijeme na koje se odnosi ova optužnica u Krajini, regiji Republike Hrvatske, postojalo je stanje oružanog sukoba, kako je opisano u ovoj optužnici.

11.Janko BOBETKO je individualno odgovoran za zločine za koje ga tereti ova optužnica, temeljem članka 7(1) Statuta Međunarodnog suda. Individualna krivična odgovornost uključuje planiranje, poticanje, naređivanje ili pomaganje i podržavanje na drugi način planiranja, pripreme ili izvršenja bilo kojeg od djela odnosno propusta iznijetih u ovoj optužnici.

12.Janko BOBETKO je također, ili alternativno, krivično odgovoran u svojstvu nadređenog za djela svojih podređenih, temeljem člana 7(3) Statuta Međunarodnog suda. Nadređeni je krivično odgovoran za djela svojih podređenih onda kada je znao ili je bilo razloga da zna da se njegovi podređeni spremaju počiniti takva djela ili da su ih već počinili, a nije poduzeo potrebne i razumne mjere da ta djela spriječi ili da kazni njihove počinitelje.

13.Sve vrijeme na koje se odnosi ova optužnica, optuženi Janko BOBETKO je bio dužan pridržavati se zakona i običaja koji uređuju vođenje rata, uključivo i zajedničkog članka 3 Ženevskih konvencija iz 1949. godine.

14.Navedena djela ili propusti koji predstavljaju zločine protiv čovječnosti, zločine kažnjive po članku 5 Statuta Međunarodnog suda, bili su dio rasprostranjenog ili sustavnog napada na civilno stanovništvo, konkretno, civilno stanovništvo u medačkom džepu.

15.U ovoj optužnici, izrazom "hrvatske snage" označuju se i obuhvaćaju oružane snage Republike Hrvatske, to jest HV i postrojbe specijalnih snaga Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) koje su sudjelovale u akciji "Medački džep" i bile pod zapovjedništvom Zbornog područja HV-a Gospić.

16.Svakim korištenjem izraza "akcija 'Medački džep'" označuju se i obuhvaćaju sve akcije hrvatskih snaga u području medačkog džepa i u njegovoj neposrednoj okolini, opisane u paragrafima od 18 do 40 niže u tekstu.

17.Opći navodi sadržani u paragrafima od 10 do 16 ponavljaju se i uključuju u svaku od niže navedenih optužbi na koje se odnose.

ČINJENICE

18.Područje koje se u daljnjem tekstu naziva medačkim džepom prostire se oko četiri do pet kilometara u širinu i pet do šest kilometara u dužinu, a obuhvaća mjesta Divoselo, Čitluk i dio Počitelja, te brojne male zaseoke. Nalazilo se u sklopu samoproglašene Republike Srpske Krajine (Republika Srpska Krajina dalje u tekstu se navodi kao RSK), južno od grada Gospića u Republici Hrvatskoj. To je bio u prvom redu seoski kraj, gdje se šume izmjenjuju s poljima. Prije napada je u tom području živjelo oko 400 civila Srba.

19.Nakon višestranačkih izbora održanih u Hrvatskoj 1990. godine, Hrvatska je 25. lipnja 1991. proglasila neovisnost. Mjesecima prije toga, postojao je oružani sukob između hrvatskih Srba i hrvatskih snaga. U rujnu 1991. godine hrvatska je vlada izjavila da hrvatski Srbi i JNA nadziru približno trećinu teritorija Hrvatske.

20.Dana 19. prosinca 1991. godine, Skupština Srpske autonomne oblasti Krajina, zajedno sa Srbima iz drugih dijelova Hrvatske, proglasila je neovisnost od Hrvatske i osnovala RSK, koji je imao vlastite vojne snage, Srpsku vojsku Krajine (SVK).

21.U veljači 1992. godine, u skladu s Vanceovim planom, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda formiralo je temeljem svojih ovlasti Zaštitne snage Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) koje će biti razmještene u zone pod zaštitom Ujedinjenih naroda (UNPA zone) u Hrvatskoj. UNPA zone su bile područja Hrvatske u kojima su Srbi činili većinu ili značajnu manjinu stanovništva i u kojima su napetosti između dvije zajednice u nedavnoj prošlosti već dovele do oružanog sukoba. Postojale su četiri UNPA zone: Sektor sjever, Sektor jug, Sektor istok i Sektor zapad. Područja u rukama Srba i sporna područja u Hrvatskoj koja su ostala izvan područja UNPA općenito su se nazivala "ružičastim zonama". Medački džep se nalazio u jednoj takvoj "ružičastoj zoni", uz Sektor jug.

22.Godine 1992. i 1993., hrvatske snage su povele nekoliko vojnih akcija protiv RSK-a. Hrvatske snage su tim akcijama krenule na područja UNPA ili susjednih "ružičastih zona" na Miljevačkom platou u lipnju 1992., u okolici Masleničkog mosta u sjevernoj Dalmaciji u siječnju 1993., a u medačkom džepu u rujnu 1993. godine.

23.Hrvatski napad na medački džep otpočeo je granatiranjem tog područja u ranim jutarnjim satima 9. rujna 1993. godine. Oko 06:00 sati, hrvatske snage, u sastavu kojih su bile postrojbe HV-a iz Operativne zone Gospić, uključujući 9. gardijsku brigadu, 111. domobransku pukovniju, domobransku bojnu iz Gospića, domobransku bojnu iz Lovinca, te postrojbe specijalnih snaga MUP-a, ušle su u medački džep. Nakon borbi koje su trajale oko dva dana, uspostavile su nadzor nad Divoselom, Čitlukom i dijelom Počitelja, nakon čega je hrvatska strana zaustavila napredovanje.

24.U to vrijeme Janko BOBETKO je bio načelnik Glavnog stožera HV-a, dok je vršitelj dužnosti zapovjednika Zbornog područja Gospić bio brigadir Rahim ADEMI. Pukovnik Mirko NORAC bio je zapovjednik 9. gardijske brigade.

25.Nakon intervencije predstavnika međunarodne zajednice, ubrzo poslije napada, otpočeli su politički i vojni pregovori između hrvatskih vlasti i vlasti RSK-a, a s ciljem obustave neprijateljstava i povlačenja hrvatskih snaga iz područja osvojenih tijekom akcije.

26.Rezultat tih pregovora bio je sporazum koji su 15. rujna 1993. godine potpisali general Mile Novaković za srpsku stranu, a za hrvatsku stranu general-bojnik Petar Stipetić. On je zapovijed da potpiše sporazum dobio od Janka BOBETKA.

27.Prema odredbama tog sporazuma, prekid vatre imao je nastupiti 15. rujna 1993. u 12:00 sati, a hrvatske snage trebale su napustiti područje u koje su ušle 9. rujna 1993. i nadzor nad medačkim džepom prepustiti UNPROFOR-u. Hrvatsko povlačenje iz Medačkog džepa dovršeno je 17. rujna 1993. u 18:00 sati.

28.Tijekom akcije "Medački džep", protupravno je lišeno života najmanje 100 Srba, uključujući 29 domaćih srpskih civila, dok su drugi zadobili teške ozljede. Mnogi od ubijenih i ranjenih civila bili su žene i starije osobe. Hrvatske snage su lišile života i najmanje pet srpskih vojnika koji su bili zarobljeni i/ili ranjeni. Podaci o nekima od ubijenih - o 29 civila i 5 vojnika hors de combat - sadržani su u Prilogu 1 ove optužnice.

29.Otprilike 164 kuće, te 148 staja i gospodarskih zgrada, što čini većinu objekata u selima medačkog džepa, uništeno je, uglavnom paljenjem i eksplozivom, nakon što su hrvatske snage ostvarile efektivnu kontrolu. Znatan dio tog uništavanja dogodio se nakon prekida vatre 15. rujna 1993., a prije završetka hrvatskog povlačenja 17. rujna 1993. u 18:00 sati.

30.Tijekom navedenog razdoblja, hrvatske su snage i osobe u civilnoj odjeći pod nadzorom hrvatskih snaga, pljačkale imovinu srpskih civila. To je uključivalo osobne predmete, opremu za kućanstvo i građevinski materijal, namještaj, domaće životinje, poljoprivredne strojeve i drugu opremu.

31.Imovina u vlasništvu srpskih civila koja nije postala predmetom pljačke na gore opisani način, paljena je ili uništavana na druge načine. Oprema za kućanstvo i namještaj su uništavani, poljoprivredni strojevi rešetani mecima, domaće životinje ubijane, a bunari zagađeni.

32.Učinkom tih rasprostranjenih i sustavnih protupravnih djela tijekom hrvatske vojne akcije medački je džep postao potpuno nepogodnim za stanovanje. Sela u medačkom džepu su uništena, čime je srpsko civilno stanovništvo ostalo bez doma i sredstava za život.

OPTUŽBE

TOČKA 1
(PROGONI)

33.Prije, za vrijeme i nakon hrvatske vojne akcije u medačkom džepu, od 9. rujna do 17. rujna 1993. ili do približno tog datuma, Janko BOBETKO, djelujući kao pojedinac i/ili u dogovoru s drugima, planirao je, poticao, naredio, počinio ili na druge načine pomogao i podržao planiranje, pripremu ili izvršenje progonâ srpskih civila iz medačkog džepa na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi.

34.Krivično djelo progona počinjeno je na sljedeći način:

a)protupravnim lišavanjem života najmanje 100 srpskih civila i zarobljenih i/ili ranjenih vojnika iz medačkog džepa. Podaci o nekima od ubijenih kao primjer se iznose u Prilogu 1 ove optužnice;

b)okrutnim i nečovječnim postupanjem sa srpskim civilima i zarobljenim i/ili ranjenim vojnicima iz medačkog džepa putem, među ostalim, nanošenja teških tjelesnih ozljeda vatrenim oružjem, ubodima, odsijecanjem prstiju, teškim premlaćivanjem, paljenjem tijela cigaretama, gaženjem tijela, vezanjem tijela za automobil i povlačenjem niz cestu, osakaćivanjem i drugim oblicima zlostavljanja. Podaci o nekima od tih djela okrutnog i nečovječnog postupanja kao primjer se iznose u Prilogu 2 ove optužnice;

c)teroriziranjem uglavnom srpskog civilnog stanovništva medačkog džepa putem, među ostalim, sakaćenja i oskrvnuća tijela Boje PJEVAĆ, javnog lišavanja života Boje VUJNOVIĆ tako što je živa zapaljena uz istodobne poruge, izricanjem namjere da se pobiju svi civili, pisanjem rasističkih natpisa po zgradama, ostavljanjem zlokobnih i prijetećih poruka na jednoj uništenoj zgradi, a posljedica svega toga bila je da je civilno stanovništvo bilo prisiljeno ostaviti svoje domove i imovinu i trajno napustiti to područje;

d)uništavanjem osobne imovine srpskih civila u medačkom džepu. Dana 9. rujna 1993. ili nakon tog datuma, hrvatske snage u tom području sustavno su uništile ukupno oko 164 kuće i 148 drugih zgrada (i sve što se u njima nalazilo) podmetanjem eksploziva i paljenjem, kao i na načine opisane u paragrafima od 29 do 31 ove optužnice. To je uništavanje nesmanjenom žestinom trajalo sve do završetka povlačenja hrvatskih snaga 17. rujna 1993. godine;

e)sustavnim pljačkanjem imovine srpskih civila za vrijeme i nakon vojne akcije u medačkom džepu koje su vršili elementi hrvatskih snaga u sprezi sa civilima, Hrvatima, koji su nezakonito otuđivali osobne stvari, naprimjer električne aparate i namještaj iz zgrada koje su bile uništene prije ili nakon toga, odvozili stoku i poljoprivredne strojeve, demontirali zgrade i kamionima odvozili njihove dijelove, kao i na načine opisane u paragrafu 30 ove optužnice.

35.Alternativno, Janko BOBETKO je znao, ili je bilo razloga da zna, da hrvatske snage pod njegovim zapovjedništvom, vodstvom i/ili kontrolom, odnosno njemu podređene snage, čine djela opisana u paragrafu 34, ili da su ih već počinile. Janko BOBETKO nije poduzeo potrebne i razumne mjere da spriječi činjenje takvih djela ili da kazni njihove počinitelje.

Tim djelima i propustima Janko BOBETKO počinio je:

Točka 1: Progone na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI kažnjiv po članku 5(h) u vezi s člancima 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

TOČKE 2 i 3
(UBOJSTVO)

36.Janko BOBETKO je znao ili je bilo razloga da zna da hrvatske snage pod njegovim zapovjedništvom, vodstvom i/ili kontrolom, odnosno njemu podređene snage, u razdoblju od 9. rujna do približno 17. rujna 1993. vrše protupravno lišavanje života najmanje 100 srpskih civila i zarobljenih i/ili ranjenih vojnika iz medačkog džepa, ili da su to činile. Janko BOBETKO nije poduzeo potrebne i razumne mjere da spriječi činjenje takvih djela ili da kazni njihove počinitelje.

Tim djelima i propustima Janko BOBETKO počinio je:

Točka 2:Ubojstvo, ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI kažnjiv po članku 5(a) u vezi s člankom 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

Točka 3:Ubojstvo, KRŠENJE ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA sankcionirano zajedničkim člankom 3(1)(a) Ženevske konvencije iz 1949. godine, kažnjivo po članku 3 u vezi s člankom 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

TOČKA 4
(PLJAČKANJE IMOVINE)

37.Od 9. rujna 1993. do približno 17. rujna 1993., pljačkana je imovina srpskih civila, stanovnika medačkog džepa. Janko BOBETKO, djelujući kao pojedinac i/ili u dogovoru s drugima, planirao je, poticao, naredio, počinio ili na druge načine pomogao i podržao planiranje, pripremu ili izvršenje pljačke imovine srpskih civila u medačkom džepu. Podaci o nekim od sela, zaselaka ili područja u kojima su počinjena djela pljačkanja imovine iznose se u Prilogu 3 ove optužnice.

38.Alternativno, Janko BOBETKO je znao ili je bilo razloga da zna da hrvatske snage pod njegovim zapovjedništvom, vodstvom i/ili kontrolom, odnosno njemu podređene snage, čine djela opisana u paragrafu 37 gore u tekstu, ili da su ih već počinile. Janko BOBETKO nije poduzeo potrebne i razumne mjere da spriječi činjenje takvih djela ili da kazni njihove počinitelje.

Tim djelima i propustima Janko BOBETKO počinio je:

Točka 4:Pljačkanje javne ili privatne imovine, KRŠENJE ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA kažnjivo po članku 3(e) u vezi s člancima 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

TOČKA 5
(BEZOBZIRNO RAZARANJE GRADOVA, NASELJA ILI SELA)

39.Od 9. rujna 1993. do približno 17. rujna 1993., uništena je većina srpskih sela u medačkom džepu. Janko BOBETKO, djelujući sam i/ili u dogovoru s drugima, planirao je, poticao, naredio, počinio ili na druge načine pomogao i podržao planiranje, pripremu ili izvršenje uništavanja imovine srpskih civila u medačkom džepu. Podaci o nekim od sela, zaselaka ili područja u kojima su počinjena djela bezobzirnog razaranja iznose se u Prilogu 3 ove optužnice.

40.Alternativno, Janko BOBETKO je znao ili je bilo razloga da zna da hrvatske snage pod njegovim zapovjedništvom, vodstvom i/ili kontrolom, odnosno njemu podređene snage, čine djela opisana u paragrafu 39 gore u tekstu, ili da su ih već počinile. Janko BOBETKO nije poduzeo potrebne i razumne mjere da spriječi činjenje takvih djela ili da kazni njihove počinitelje.

Tim djelima i propustima Janko BOBETKO počinio je:

Točka 5:Bezobzirno razaranje gradova, naselja ili sela, KRŠENJE ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA kažnjivo po članku 3(b) u vezi s člancima 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

/potpisano/
Carla Del Ponte,
tužilac

[pečat Tužilaštva]

Dana 23. kolovoza 2002.,
U Hagu, Nizozemska

MEĐUNARODNI KRIVIČNI SUD ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU

PREDMET BR:

PRILOG 1 OPTUŽNICE

Točka 1 - Progoni (protupravno lišavanje života) i točke 2 i 3 - (ubojstvo)

CIVILI:

VOJNICI (hors de combat)

* Posljednji put viđen 9. rujna 1993. oko 13:00 ili 14:00 sati, na proplanku u šumi u blizini Debele Glave. Kratko vrijeme potom čuli su se pucnji. Identitet pokojnika utvrđen je na temelju uzoraka DNK-a uzetih s posmrtnih ostataka iz masovne grobnice u Gospiću u travnju 2000. godine

MEĐUNARODNI KRIVIČNI SUD ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU

PREDMET BR:

PRILOG 2 OPTUŽNICE

Točka 1 - Progon (okrutno i nečovječno postupanje)

CIVILI i VOJNICI (hors de combat)

MEĐUNARODNI KRIVIČNI SUD ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU

PREDMET BR:

PRILOG 3 OPTUŽNICE

Točka 4 - (pljačkanje imovine)
i
točka 5 (bezobzirno razaranje)

Sela, zaseoci ili područja u medačkom džepu u kojima su između 9. i 17. rujna 1993. počinjeni djelomična ili potpuna pljačka i/ili bezobzirno razaranje imovine.

• Divoselo
• Veliki Kraj
• Strunići
• Čitluk
• Raičevići
• Rogići
• Krajinovići
• Potkonjaci
• Počitelj
• Donje Selo
• Drljići
• Sitnik