MEĐUNARODNI KRIVIČNI SUD ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU

 

TUŽITELJICA
MEĐUNARODNOG SUDA
Protiv
ANTE GOTOVINE

Predmet br. IT-01-45

IZMIJENJENA OPTUŽNICA

Tužiteljica Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, u skladu sa svojim ovlastima iz članka 18. Statuta Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (u daljnjem tekstu: Statut Međunarodnog suda), optužuje:

ANTU GOTOVINU

za ZLOČINE PROTIV ČOVJEČNOSTI i KRŠENJA ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, kako slijedi:

OPTUŽENI

Ante GOTOVINA

  1. Ante GOTOVINA rođen je 12. listopada 1955. na otoku Pašmanu u općini Zadar u Republici Hrvatskoj, koja je bila dio tadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (u daljnjem tekstu: SFRJ).

  2. Ante GOTOVINA, bivši pripadnik francuske Legije stranaca s činom vodnika, vratio se u Hrvatsku u lipnju 1991. godine, kada je imenovan načelnikom Organa za operacijske i nastavne poslove 1. brigade Zbora narodne garde (u daljnjem tekstu: ZNG). Od veljače do travnja 1992. godine bio je zamjenik zapovjednika specijalne postrojbe Glavnog stožera Hrvatske vojske (u daljnjem tekstu: HV), a od travnja do listopada 1992. bio je raspoređen u Hrvatsko vijeće obrane (u daljnjem tekstu: HVO).

  3. Dana 9. listopada 1992, Ante GOTOVINA, koji je tada imao čin brigadira, imenovan je zapovjednikom Operativne zone Split HV-a (koja je 1993. godine preimenovana u Zborno područje Split) i na toj je dužnosti ostao do ožujka 1996. Dana 30. svibnja 1994, promaknut je u čin general-bojnika. Početkom kolovoza 1995. promaknut je u čin general-pukovnika.

  4. Dana 4. kolovoza 1995, Republika Hrvatska pokrenula je vojnu ofenzivu pod nazivom "Oluja" ("operacija Oluja"), s ciljem vraćanja regije Krajina. Ante GOTOVINA je bio glavni operativni zapovjednik hrvatskih snaga koje su u operaciji "Oluja" bile razmještene u južnom dijelu regije Krajina, uključujući općine ili dijelove općina Benkovac, Gračac, Knin, Obrovac, Šibenik, Sinj i Zadar. Dana 7. kolovoza 1995, hrvatska Vlada je objavila da je operacija uspješno završena. Akcije vezane za tu operaciju nastavile su se do otprilike 15. studenog 1995. Početkom kolovoza 1995, nakon vraćanja regije Krajina, Ante GOTOVINA je premjestio svoj stožer u Knin, glavni grad regije Krajina, koji se nalazio u Zbornom području Split.

  5. Dana 12. ožujka 1996, predsjednik Republike Hrvatske, Franjo TUĐMAN, (u daljnjem tekstu: predsjednik Franjo TUĐMAN) imenovao je Antu GOTOVINU glavnim inspektorom Inspektorata HV-a.

  6. INDIVIDUALNA KAZNENA ODGOVORNOST I KAZNENA ODGOVORNOST NADREĐENOG

  7. Ante GOTOVINA snosi individualnu kaznenu odgovornost za kaznena djela iz članaka 3. i 5. Statuta Međunarodnog suda koja mu se stavljaju na teret u Izmijenjenoj optužnici temeljem članka 7(1) Statuta Međunarodnog suda. Djelujući sam ili u dogovoru s drugima, optuženi je planirao, poticao, naređivao, počinio ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje tih kaznenih djela, ili je predviđao vjerojatnost da će ona biti počinjena.

  8. Koristeći termin "počinio" u Izmijenjenoj optužnici, tužiteljica obuhvaća i djela koja optuženi počinio sudjelovanjem u udruženom zločinačkom pothvatu. Tijekom i nakon operacije "Oluja" i čitavo vrijeme na koje se odnosi Izmijenjena optuženica, Ante GOTOVINA je s drugima, uključujući Ivana ČERMAKA, Mladena MARKAČA i predsjednika Franju TUĐMANA, sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu, čiji zajednički cilj je bio prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovništva iz regije Krajina, između ostalog pljačkanjem, oštećivanjem ili potpunim uništavanjem imovine srpskog stanovništva, kako bi se pripadnike tog stanovništva odvratilo ili spriječilo da se vrate i ponovno nastane u svojim domovima.

  9. Kaznena djela nabrojana u točkama 1 i 3 do 6 Izmijenjene optužnice počinjena su u sklopu zajedničkog cilja udruženog zločinačkog pothvata. Optuženi je posjedovao stanje svijesti nužno za počinjenje svakog od tih kaznenih djela.

  10. Kaznena djela nabrojana u točkama 2 i 7 i, alternativno navodima u paragrafu 8, ona u točkama 1 i 3 do 6, bila su prirodne i predvidive posljedice izvršenja udruženog zločinačkog pothvata i optuženi je toga bio svjestan.

  11. Tijekom operacije "Oluja" i nakon nje, hrvatske snage su napale gradove, sela i zaseoke u južnom dijelu regije Krajina i nad njima preuzele kontrolu. Na osnovu zapovijedi Ante GOTOVINE, te snage su izvršile djela koja se terete u točkama 1 i 3 do 6 Izmijenjene optužnice. Tim djelima i propustima optuženi je potakao druge, uključujući hrvatske civile, da i oni počine djela na kojima se temelje rečene optužbe. Nadalje, optuženi Ante GOTOVINA je bio dužan ponovno uspostaviti i osigurati javni red i sigurnost, a propustio je da tu svoju dužnost izvrši.

  12. Kao glavni operativni zapovjednik, Ante GOTOVINA vršio je de jure i/ili de facto zapovjedništvo i kontrolu nad hrvatskim snagama tijekom operacije "Oluja". Nakon operacije "Oluja", Ante GOTOVINA zadržao je zapovjedništvo i kontrolu nad snagama HV-a koje su i dalje bile razmještene u južnom dijelu regije Krajina.

  13. Ante GOTOVINA, budući da je bio na položaju nadređenog, također snosi individualnu kaznenu odgovornost za djela i propuste svojih podčinjenih, na osnovu članka 7(3) Statuta Međunarodnog suda. Nadređeni je odgovoran za kaznena djela svojih podčinjenih ako je znao ili je bilo razloga da zna da se njegovi podčinjeni spremaju počiniti takva djela, ili da su ih već počinili, a nadređeni je propustio poduzeti nužne i razumne mjere da spriječi ta djela ili da kazni njihove počinitelje.

  14. Ante GOTOVINA je imao moć, ovlasti i odgovornost da spriječi ili kazni teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava koja su hrvatske snage počinile tijekom i nakon operacije "Oluja". Optuženi je znao, ili je bilo razloga da zna, za sve zločine koji mu se stavljaju na teret u Izmijenjenoj optužnici, da se njegovi podčinjeni spremaju da ih počine ili da su ih već počinili, a propustio je poduzeti nužne i razumne mjere da spriječi ta djela ili da kazni njihove počinitelje. Optuženi stoga snosi individualnu kaznenu odgovornost prema članku 7(3) Statuta.

  15. OPĆI NAVODI

  16. Čitavo vrijeme na koje se odnosi Izmijenjena optužnica, u regiji Krajina u Republici Hrvatskoj, na teritoriju bivše Jugoslavije, postojalo je stanje oružanog sukoba.

  17. Čitavo vrijeme na koje se odnosi Izmijenjena optužnica, optuženi Ante GOTOVINA bio je dužan pridržavati se zakona i običaja koji uređuju vođenje rata, uključujući i zajednički članak 3. Ženevskih konvencija iz 1949.

  18. Djela odnosno propusti za koje se optuženi tereti u Izmijenjenoj optužnici, a koji predstavljaju zločine protiv čovječnosti kažnjive po članku 5. Statuta Međunarodnog suda, bili su dio rasprostranjenog ili sustavnog napada usmjerenog protiv civilnog stanovništva, naime srpskog stanovništva južnog dijela regije Krajina.

  19. Izraz "hrvatske snage" u Izmijenjenoj optužnici podrazumijeva i obuhvaća postrojbe HV-a, Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (u daljnjem tekstu: HRZ) i MUP-a RH, koje su sudjelovale u operaciji "Oluja" i/ili u događajima neposredno nakon nje, u južnom dijelu regije Krajina, kao i civilnu i Specijalnu policiju.

  20. U točki Izmijenjene optužnice koja se odnosi na ubojstvo i točki koja se odnosi na progone u dijelu koji se tiče ubojstva, navodi se ukupnost tih djela. U Dodatku, u dijelu koji se odnosi na te točke, sadržan je samo manji broj pojedinačnih incidenata kojima se konkretiziraju te optužbe.

  21. Opći navodi sadržani u prethodnim paragrafima ponovno su navedeni i inkorporirani u svakoj točki optužnice koja se na njih odnosi, kako slijedi:

  22. OPTUŽBE

    TOČKA 1
    (PROGONI)

  23. Između 4. kolovoza 1995. i 15. studenog 1995, Ante GOTOVINA je, djelujući sam i/ili u dogovoru s drugim sudionicima udruženog zločinačkog pothvata, planirao, poticao, naređivao, počinio ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje progona srpskog stanovništva u južnom dijelu regije Krajina.

  24. Kazneno djelo progona počinjeno je na sljedeći način:

    Pljačkanje javne ili privatne imovine

  25. Između 4. kolovoza 1995. i 15. studenog 1995, hrvatske su snage sustavno su pljačkale imovinu krajinskih Srba, uključujući njihove domove, gospodarske zgrade, staje i stoku, u gradovima, selima i zaseocima općina Benkovac, Donji Lapac, Drniš, Gospić, Gračac, Knin, Korenica, Obrovac, Šibenik, Sinj i Zadar.

  26. Uništavanje imovine

  27. Između 4. kolovoza 1995. i 15. studenog 1995, hrvatske su snage sustavno palile i na drugi način razarale sela, domove, gospodarske zgrade i staje krajinskih Srba, ubijale njihovu stoku i zagađivale bunare. Oštećeno je ili uništeno na tisuće stambenih objekata u općinama Benkovac, Donji Lapac, Drniš, Gospić, Gračac, Knin, Korenica, Obrovac, Šibenik, Sinj i Zadar.

  28. Deportacija/prisilno raseljavanje

  29. Između 4. kolovoza 1995. i 15. studenog 1995, hrvatske su snage izvršile nad krajinskim Srbima djela nasilja i zastrašivanja, uključujući pljačkanje i uništavanje njihove imovine, prisiljavajući ih na taj način na bijeg iz južnog dijela regije Krajina.

  30. Cilj tih djela bio je odvratiti ili spriječiti one koji su, predviđajući oružani sukob, napustili to područje neposredno prije ili tijekom operacije "Oluja", da se vrate u svoje domove. Posljedica takvih djela nasilja i zastrašivanja bila je deportacija i/ili raseljavanje desetaka tisuća krajinskih Srba u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju.

  31. Tužiteljstvo tvrdi da su sljedeća dva kaznena dijela bila predvidiva i prirodna posljedica udruženog zločinačkog pothvata i da su stoga doprinijela kaznenom djelu progona.

    Ubojstvo

  32. Između 4. kolovoza 1995. i 15. studenog 1995, hrvatske su snage počinile ubojstvo najmanje 150 krajinskih Srba. U Izmijenjenoj optužnici navedeni su konkretni slučajevi ubojstva jedne osobe u općini Benkovac, 30 osoba u općini Knin i jedne osobe u općini Korenica.

  33. U Dodatku priloženom Izmijenjenoj optužnici navedene su dodatne pojedinosti o tim ubojstvima.

    Druga nehumana djela

  34. Između 4. kolovoza 1995. i 15. studenog 1995, veliki broj krajinskih Srba bio je izložen nečovječnom postupanju, ponižavanju i degradiranju od strane hrvatskih snaga, čiji pripadnici su ih premlaćivali te verbalno i fizički napadali.

  35. Alternativno, optuženi Ante GOTOVINA je znao, ili je bilo razloga da zna, da hrvatske snage pod njegovom efektivnom kontrolom čine djela opisana u gornjim paragrafima 21. do 26, ili da su ih već počinile, između ostalog i zato što su ga o tome obavijestili predstavnici međunarodne zajednice. Optuženi Ante GOTOVINA je propustio poduzeti nužne i razumne mjere da spriječi činjenje tih djela ili da kazni njihove počinitelje.

  36. Tim djelima i propustima Ante GOTOVINA je počinio:

    Točka 1: ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, odnosno progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, kažnjiv po članku 5(h) u vezi s člancima 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    TOČKA 2
    (UBOJSTVO)

  37. Između 4. kolovoza 1995. i 15. studenog 1995, hrvatske snage su počinile ubojstvo najmanje 150 krajinskih Srba, vatrenim oružjem, spaljivanjem ili hladnim oružjem. U Izmijenjenoj optužnici navedeni su konkretni slučajevi ubojstva jedne osobe u općini Benkovac, 30 osoba u općini Knin i jedne osobe u općini Korenica.

  38. U Dodatku priloženom Izmijenjenoj optužnici navedene su dodatne pojedinosti o tim ubojstvima.

  39. Između 4. kolovoza 1995. i 15. studenog 1995, optuženi Ante GOTOVINA je znao, ili je bilo razloga da zna, da se snage pod njegovom efektivnom kontrolom spremaju počiniti ubojstva krajinskih Srba kao što je opisano u gornjem paragrafu 28, ili da su ih već počinile. Ante GOTOVINA je propustio poduzeti nužne i razumne mjere da spriječi činjenje tih djela ili da kazni njihove počinitelje.

  40. Tim djelima i propustima, Ante GOTOVINA je počinio:

    Točka 2: KRŠENJE ZAKONA ILI OBIČAJA RATOVANJA, odnosno ubojstvo, obuhvaćeno zajedničkim člankom 3(1)(a) Ženevskih konvencija iz 1949., kažnjivo po članku 3. u vezi s člankom 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    TOČKA 3
    (PLJAČKANJE IMOVINE)

  41. Između 4. kolovoza 1995. i 15. studenog 1995, hrvatske snage sustavno su pljačkale imovinu krajinskih Srba, uključujući njihove domove, gospodarske zgrade, staje i stoku, u gradovima, selima i zaseocima općina Benkovac, Donji Lapac, Drniš, Gospić, Gračac, Knin, Korenica, Obrovac, Šibenik, Sinj i Zadar.

  42. Optuženi Ante Gotovina je, djelujući sam i/ili u dogovoru s drugim sudionicima udruženog zločinačkog pothvata, planirao, poticao, naređivao, počinio ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje kaznenih djela pljačkanja imovine.

  43. Alternativno, optuženi Ante GOTOVINA je znao, ili je bilo razloga da zna, da se snage pod njegovom efektivnom kontrolom spremaju počiniti djela opisana u gornjem paragrafu 30, ili da su ih već počinile. Optuženi Ante GOTOVINA je propustio poduzeti nužne i razumne mjere da spriječi činjenje tih djela ili da kazni njihove počinitelje.

  44. Tim djelima i propustima, Ante GOTOVINA je počinio:

    Točka 3: KRŠENJE ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, odnosno pljačkanje javne ili privatne imovine, kažnjivo po članku 3(e) u vezi s člancima 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    TOČKA 4
    (BEZOBZIRNO RAZARANJE GRADOVA, NASELJA ILI SELA)

  45. Između 4. kolovoza 1995. i 15. studenog 1995, hrvatske su snage sustavno palile i na drugi način razarale sela, domove, gospodarske zgrade i staje krajinskih Srba, ubijale njihovu stoku i zagađivale bunare. Razoreno je na tisuće stambenih objekata u općinama Benkovac, Donji Lapac, Drniš, Gospić, Gračac, Knin, Korenica, Obrovac, Šibenik, Sinj i Zadar.

  46. Optuženi Ante GOTOVINA je, djelujući sam i/ili u dogovoru s drugim sudionicima udruženog zločinačkog pothvata, planirao, poticao, naređivao, počinio ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje kaznenih djela uništavanja imovine.

  47. Alternativno, optuženi Ante GOTOVINA je znao, ili je bilo razloga da zna, da se snage pod njegovom efektivnom kontrolom odnosno njemu podčinjene snage spremaju počiniti djela opisana u gornjem paragrafu 33, ili da su ih već počinile. Optuženi Ante GOTOVINA je propustio poduzeti nužne i razumne mjere da spriječi činjenje tih djela ili da kazni njihove počinitelje.

  48. Tim djelima i propustima, Ante GOTOVINA je počinio:

    Točka 4: KRŠENJE ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, odnosno bezobzirno razaranje gradova, naselja i sela, kažnjivo po članku 3(b) u vezi s člancima 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    TOČKE 5 i 6
    (DEPORTACIJA I PRISILNO RASELJAVANJE)

  49. Između 4. kolovoza 1995. i 15. studenog 1995, hrvatske su snage izvršile djela nasilja i zastrašivanja nad krajinskim Srbima, uključujući pljačkanje i uništavanje njihove imovine, prisiljavajući ih na taj način na bijeg iz južnog dijela regije Krajina.

  50. Cilj tih djela bio je odvratiti ili spriječiti one koji su, predviđajući oružani sukob, napustili to područje neposredno prije ili tijekom operacije "Oluja", da se vrate u svoje domove. Posljedica takvih djela nasilja i zastrašivanja bila je deportacija i/ili raseljavanje desetaka tisuća krajinskih Srba u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju.

  51. Optuženi Ante GOTOVINA je, djelujući sam i/ili u dogovoru s drugima, uključujući Ivana ČERMAKA, Mladena MARKAČA i predsjednika Franju TUĐMANA, planirao, poticao, naređivao, počinio ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje deportacije i prisilnog raseljavanja srpskog stanovništva Krajine.

  52. Alternativno, optuženi Ante GOTOVINA je znao, ili je bilo razloga da zna, da se snage pod njegovom efektivnom kontrolom spremaju počiniti djela opisana u gornjim paragrafima 36. do 37, ili da su ih već počinile. Optuženi Ante GOTOVINA propustio je poduzeti nužne i razumne mjere da spriječi činjenje tih djela ili da kazni njihove počinitelje.

  53. Tim djelima i propustima, Ante GOTOVINA je počinio:

    Točka 5: ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, odnosno deportaciju, kažnjivu po članku 5(d) u vezi s člancima 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    Točka 6: ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, odnosno druga nehumana djela (prisilno raseljavanje), kažnjiva po članku 5(i) u vezi s člancima 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    TOČKA 7
    (DRUGA NEHUMANA DJELA)

  54. Između 4. kolovoza 1995. i 15. studenog 1995, hrvatske su snage podvrgle mnoge krajinske Srbe nečovječnom postupanju, ponižavanju i degradiranju premlaćivanjem te verbalnim i fizičkim napadima.

  55. Između 4. kolovoza 1995. i 15. studenog 1995, optuženi Ante GOTOVINA je znao, ili je bilo razloga da zna, da se snage pod njegovom efektivnom kontrolom spremaju počiniti djela opisana u gornjem paragrafu 40, ili da su ih već počinile. Optuženi Ante GOTOVINA je propustio poduzeti nužne i razumne mjere da spriječi činjenje tih djela ili da kazni njihove počinitelje.

  56. Tim djelima i propustima, Ante GOTOVINA je počinio:

    Točka 7: ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, odnosno druga nehumana djela, kažnjiva po članku 5(i) u vezi s člankom 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    RELEVANTNE ČINJENICE

  57. Republika Hrvatska je proglasila nezavisnost 25. lipnja 1991, nakon što je u nekim dijelovima Hrvatske već izbio oružani sukob između hrvatskih Srba (krajinskih Srba) i hrvatskih snaga. U rujnu 1991, otprilike jedna trećina teritorija Republike Hrvatske nalazila se pod kontrolom hrvatskih Srba i Jugoslavenske narodne armije (u daljnjem tekstu: JNA).

  58. Dana 19. prosinca 1991. godine, Skupština Srpske autonomne oblasti Krajina, zajedno sa Srbima iz drugih područja Republike Hrvatske, proglasila je svoju nezavisnost od Hrvatske i krenula u osnivanje novog entiteta, samoproglašene Republike Srpske Krajine (u daljnjem tekstu: RSK). Republika Srpska Krajina imala je vlastitu vojsku, Srpsku vojsku Krajine (u daljnjem tekstu: SVK).

  59. Regija Krajina, koja je obuhvaćala nekadašnja UNPA područja, Sektor jug i Sektor sjever, nalazila se u RSK-u, a obuhvaćala je, među ostalima, općine Benkovac, Donji Lapac, Drniš, Gospić, Gračac, Knin, Korenica, Obrovac, Šibenik, Sinj i Zadar.

  60. U veljači 1992. godine, u skladu s Vanceovim planom, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda osnovalo je na temelju svojih ovlasti Zaštitne snage Ujedinjenih naroda (u daljnjem tekstu: UNPROFOR), koje su razmještene u UNPA područjima u Hrvatskoj. UNPA područja bila su ona područja u Hrvatskoj u kojima su Srbi bili većina ili značajna manjina stanovništva i u kojima su napetosti između dvije zajednice već dovele do oružanog sukoba. Postojala su četiri takva UNPA područja, poznata pod nazivima Sektor sjever, Sektor jug, Sektor istok i Sektor zapad.

  61. Do 1992. godine, Hrvatska vojska je već radila na stvaranju planova da silom vrati teritorij RSK-a, odnosno regiju Krajina. Godine 1992, 1993, 1994. i 1995, hrvatske snage izvele su vojne operacije kojima je to bio krajnji cilj.

  62. Te su operacije izvedene u UNPA područjima i susjednim “ružičastim zonama” na Miljevačkom platou u lipnju 1992, u predjelu Masleničkog mosta u sjevernoj Dalmaciji u siječnju 1993, u Medačkom džepu u rujnu 1993, te operacija “Bljesak” u zapadnoj Slavoniji u svibnju 1995. i operacija “Oluja” u kolovozu 1995. godine.

  63. Ivan ČERMAK rođen je 19. prosinca 1949, u općini Zagreb, u Republici Hrvatskoj, koja je bila dio tadašnje SFRJ.

  64. Od 1990. do 1991, Ivan ČERMAK obnašao je dužnost dopredsjednika Izvršnog odbora Hrvatske demokratske zajednice (u daljnjem tekstu: HDZ) i bio je savjetnik predsjednika Franje TUĐMANA.

  65. Godine 1991, Ivan ČERMAK je imenovan pomoćnikom ministra obrane u Vladi Republike Hrvatske, koju dužnost je obnašao do 1993. godine. Dok je bio na toj dužnosti i nakon toga, imao je čin general-pukovnika. Godine 1993. imenovan je ministrom trgovine, brodogradnje i energetike. Od prosinca 1993. godine Ivan ČERMAK prestao je biti ministrom u hrvatskoj Vladi.

  66. Dana 5. kolovoza 1995, predsjednik Franjo TUĐMAN imenovao je Ivana ČERMAKA zapovjednikom Zbornog mjesta Knin. Ivan ČERMAK je 5. ili 6. kolovoza 1995. uspostavio svoj stožer u Kninu.

  67. Kao zapovjednik Zbornog mjesta Knin, i na osnovu ovlasti koje mu je dodijelio predsjednik Franjo TUĐMAN, kojemu je bio neposredno odgovoran, Ivan ČERMAK je, od trenutka svog imenovanja, vršio de jure i/ili de facto kontrolu nad dijelom hrvatskih snaga koje su djelovale u južnom dijelu regije Krajina tijekom operacije "Oluja", te nakon nje. Konkretno, Ivan ČERMAK vršio je efektivnu kontrolu nad jedinicama specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: MUP RH), i nekim dijelovima HV-a, uključujući Vojnu policiju i civilnu upravu, te je putem njih vršio teritorijalnu kontrolu nad znatnim dijelom područja na kojem su počinjena kaznena djela za koja se tereti u Izmijenjenoj optužnici.

  68. Dana 15. studenog 1995, ili približno tog datuma, Ivana ČERMAKA je na mjestu zapovjednika Zbornog mjesta Knin naslijedio njegov zamjenik.

  69. Mladen MARKAČ rođen je 8. svibnja 1955. u Đurđevcu, u općini Đurđevac, u Republici Hrvatskoj, koja je bila dio tadašnje SFRJ.

  70. Godine 1981. Mladen MARKAČ je diplomirao na Sveučilištu u Zagrebu, a 1982. je odslužio obvezni vojni rok. Potom je pristupio policijskim snagama Ministarstva unutrašnjih poslova SFRJ.

  71. Godine 1990. Mladen MARKAČ i drugi osnovali su u okviru Ministarstva unutarnjih poslova policijsku postrojbu za posebne namjene. Imenovan je zamjenikom zapovjednika te jedinice, koja je koncem 1990. postala antiterorističkom jedinicom. Godine 1991. Mladen MARKAČ imenovan je zapovjednikom Antiterorističke jedinice Lučko. Godine 1992. promaknut je u čin general-majora (u pričuvi).

  72. Dana 18. veljače 1994. godine, Mladen MARKAČ imenovan je zapovjednikom MUP-a RH. Nakon operacije "Oluja", Mladen MARKAČ imao je čin general-pukovnika.

  73. Kao zapovjednik specijalne policije MUP-a RH, tijekom operacije "Oluja" i nakon nje, Mladen MARKAČ je razmještao snage specijalne policije, izdavao im zapovijedi i na drugi način nad njima vršio kontrolu.

  /potpis na izvorniku/
Carla Del Ponte,
glavna tužiteljica
Dana 19. veljače 2004.
u Haagu, Nizozemska
 
  [pečat Tužiteljstva MKSJ-a]


MEĐUNARODNI KRIVIČNI SUD ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU

PREDMET BR.:

DODATAK OPTUŽNICI

Točke 2 i 3

SELO/
ZASELAK

DATUM

IME ŽRTVE

SPOL

STAROST

UZROK SMRTI

Općina
Benkovac

         

1. Kakma

9. kolovoz 1995.

neidentificirana

M

 

vatreno oružje

Općina Knin

         

2. Durić

6. kolovoz 1995. ili oko tog datuma

Sava Durić

M

 

vatreno oružje

3. Šarena Jezera

5. kolovoz 1995.

Miloš Borjan

M

 

vatreno oružje

   

neidentificirana

M

 

vatreno oružje

   

neidentificirana

M

 

vatreno oružje

   

neidentificirana

M

 

vatreno oružje

   

neidentificirana

M

 

vatreno oružje

   

neidentificirana

M

 

vatreno oružje

   

neidentificirana

M

 

vatreno oružje

4. Žagrović

Između 5. i 12. kolovoza

1995.

Milka Petko

Ž

70

vatreno oružje

   

Ilija Petko

M

45

vatreno oružje

   

Dmitar Rašuo

M

81

vatreno oružje

   

Đuro Rašuo

M

40

vatreno oružje

   

neidentificirana

   

vatreno oružje

5. Uzdolje

6. kolovoz

1995.

Milica Šare

Ž

 

vatreno oružje

   

Stevo Berić

M

62

vatreno oružje

   

Janja Berić

Ž

62

vatreno oružje

   

Miloš Ćosić

M

 

vatreno oružje

   

Jandrija Šare

Ž

 

vatreno oružje

   

Đuka Berić

Ž

75

vatreno oružje

   

Krsta Šare

Ž

 

vatreno oružje

6. Kakanj

Između 10. i 18. kolovoza 1995.

Danica Šarić

Ž

   
   

Uroš Šarić

M

 

vatreno oružje

   

Uroš Ognjenović

M

 

vatreno oružje

7. Orlić

na dan ili

približno 13. kolovoza 1995.

Tode Marić

M

 

vatreno oružje

8. Oton

18. kolovoz 1995.

MartaVujonić

Ž

85

vatreno oružje

9. Grubori

25. kolovoz 1995.

Miloš Grubor

M

80

vatreno oružje

   

Jovo Grubor

M

65

vatreno oružje/klanje

   

Marija Grubor

Ž

90

spaljivanje

   

Mika Grubor

Ž

51

vatreno oružje

   

Đuro Karanović

M

45

premlaćivanje/vatreno oružje

Općina Korenica

         

10. Komić

12. kolovoz

1995.

Mara Ugarković

Ž

74

vatreno oružje