MEĐUNARODNI KRIVIČNI SUD ZA
BIVŠU JUGOSLAVIJU

PREDMET BR. IT-01-42

TUŽILAC
MEĐUNARODNOG SUDA
PROTIV
PAVLA STRUGARA
MIODRAGA JOKIĆA
VLADIMIRA KOVAČEVIĆA


IZMENJENA OPTUŽNICA

Tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, na osnovu svojih ovlašćenja iz člana 18 Statuta Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (u daljem tekstu: Statut Međunarodnog suda), optužuje:

PAVLA STRUGARA, MIODRAGA JOKIĆA
i VLADIMIRA KOVAČEVIĆA

za  KRŠENJA ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, kako sledi:

    OPTUŽENI:

  1. Pavle STRUGAR je rođen 13. jula 1933. u Peći na današnjem Kosovu. Diplomirao je na Vojnoj akademiji kopnene vojske 1952. godine, a nakon toga je obavljao razne dužnosti u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (u daljem tekstu: JNA) u Socijalističkoj Republici Sloveniji i Socijalističkoj Republici Srbiji. Kasnije je unapređen u čin general-majora i imenovan za komandanta Vojne akademije kopnene vojske. Godine 1989. postao je komandant snaga Teritorijalne odbrane u Socijalističkoj Republici Crnoj Gori. U decembru 1989. unapređen je u čin general-pukovnika. U oktobru 1991. imenovan je za komandanta 2. operativne grupe, koju je JNA oformila da bi vodila vojnu kampanju na području Dubrovnika u Republici Hrvatskoj (u daljem tekstu: Hrvatska). Godine 1993. penzionisan je kao oficir Vojske Jugoslavije (u daljem tekstu: VJ).

  2. Miodrag JOKIĆ je rođen 1935. godine u opštini Valjevo u današnjoj Srbiji. Diplomirao je na jugoslovenskoj Vojnopomorskoj akademiji, a posle toga je obavljao razne dužnosti u Jugoslovenskoj ratnoj mornarici. U decembru 1986. unapređen je u čin kontra-admirala. Decembra 1989. godine postavljen je na dužnost republičkog sekretara za narodnu odbranu u Socijalističkoj Republici Srbiji. Godine 1990. unapređen je u čin vice-admirala. Godine 1991. imenovan je za komandanta 9. vojnopomorskog sektora (Boka Kotorska) (u daljem tekstu: 9. VPS). Godine 1992. penzionisao se kao oficir Jugoslovenske ratne mornarice.

  3. Vladimir KOVAČEVIĆ, zvani "Rambo", rođen je 15. januara 1961. godine u Nikšiću, Socijalistička Republika Crna Gora. Diplomirao je 1985. godine  na jugoslovenskoj Vojnoj akademiji kopnene vojske. U jesen 1991. godine, kao kapetan prve klase, postavljen je za komandanta 3. bataljona 472. (trebinjske) motorizovane brigade JNA. Ta jedinica bila je potčinjena komandi 9. VPS-a.

  4. INDIVIDUALNA KRIVIČNA ODGOVORNOST

  5. Kao komandant 2. operativne grupe JNA, oformljene radi vođenja dubrovačke kampanje, general Pavle STRUGAR je vršio i de jure i de facto vlast nad snagama pod svojom komandom.

  6. Kao komandant 9. VPS-a JNA, admiral Miodrag JOKIĆ je vršio i de jure i de facto vlast nad kopnenim i mornaričkim snagama pod svojom komandom.

  7. Kao komandant 3. bataljona, jedinice iz sastava Trebinjske brigade potčinjene komandi 9. VPS-a, Vladimir KOVAČEVIĆ je vršio i de jure i de facto vlast nad snagama pod svojom komandom.

  8. Razne formacije i jedinice JNA koje su učestvovale u dubrovačkoj kampanji bile su potčinjene 2. operativnoj grupi. Komandant te operativne grupe bio je general-pukovnik Pavle STRUGAR. Komanda Operativne grupe bila je u Trebinju, u Socijalističkoj Republici  Bosni i Hercegovini. Celokupna struktura, kao i jedinice koje su bile pod komandom optuženih, navedene su u Prilogu III, koji je priložen uz ovu izmenjenu optužnicu i njen je deo.

  9. Kao oficiri na komandnim dužnostima u JNA, Pavle STRUGAR, Miodrag JOKIĆ i Vladimir KOVAČEVIĆ bili su dužni da poštuju propise JNA sadržane u "Strategiji oružane borbe" (iz 1983), "Zakonu o opštenarodnoj odbrani" (iz 1982), "Zakonu o službi u oružanim snagama" (iz 1985), "Pravilu službe" (iz 1985) i "Propisima o primeni međunarodnog ratnog prava u Oružanim snagama SFRJ" (iz 1988). Ti propisi regulisali su uloge i odgovornost oficira JNA, definisali njihov položaj u komandnom lancu i obavezivali ove oficire, kao i njihove podređene, da poštuju ratno pravo.

  10. OPŠTI NAVODI

  11. Sve radnje i propusti za koje tereti ova izmenjena optužnica desili su se od 1. oktobra do zaključno 31. decembra 1991. godine na teritoriji Hrvatske.

  12. Tokom čitavog perioda na koji se odnosi ova izmenjena optužnica, u Hrvatskoj je postojalo stanje oružanog sukoba. Dana 25. juna 1991. godine Hrvatska je proglasila nezavisnost od SFRJ i 8. oktobra 1991. godine postala nezavisna država. Zaključno do 7. oktobra 1991. godine, oružani sukob bio je unutrašnjeg karaktera. Od 8. oktobra 1991. godine u Hrvatskoj postojao je međunarodni oružani sukob i delimična okupacija.

  13. Tokom čitavog perioda na koji se odnosi ova izmenjena optužnica, Pavle STRUGAR, Miodrag JOKIĆ i Vladimir KOVAČEVIĆ bili su dužni da se pridržavaju zakona i običaja oružanih sukoba, uključujući Ženevske konvencije iz 1949. godine i njihove Dopunske protokole.

  14. Pavle STRUGAR, Miodrag JOKIĆ i Vladimir KOVAČEVIĆ individualno su odgovorni za krivična dela za koja ih tereti ova izmenjena optužnica, na osnovu člana 7(1) Statuta Međunarodnog suda. Individualna krivična odgovornost uključuje planiranje, podsticanje, naređivanje, činjenje ili pomaganje i podržavanje na druge načine planiranja, pripremanja ili izvršenja bilo kojeg od zločina navedenih u članovima 2 do 5 Statuta Međunarodnog suda. U vezi sa Pavlom STRUGAROM i Miodragom JOKIĆEM, i samo sa njima, kada u ovoj izmenjenoj optužnici koristi reč "počinio", tužilac ne podrazumeva da su oni fizički izvršili bilo koji od zločina za koji se lično terete.

  15. Pavle STRUGAR, Miodrag JOKIĆ i Vladimir KOVAČEVIĆ, u vreme dok su bili na položaju nadređene vlasti, kako je izloženo u prethodnim paragrafima, takođe su, ili alternativno, krivično odgovorni za dela svojih podređenih, na osnovu člana 7(3) Statuta Međunarodnog suda. Nadređeni je odgovoran za dela svojih podređenih ako je znao ili je bilo razloga da zna da se njegovi podređeni spremaju da počine takva dela ili da su ih već počinili, a nadređeni nije preduzeo nužne i razumne mere da ta dela spreči ili da kazni njihove počinioce.

  16. Za potrebe ove izmenjene optužnice, kada se u vezi sa Pavlom STRUGAROM, Miodragom JOKIĆEM i Vladimirom KOVAČEVIĆEM koristi izraz "delujući individualno ili u dogovoru sa drugima", reč "drugi" odnosi se samo na trojicu saoptuženih i njihove podređene, ili na druga lica iz istog komandnog lanca.

  17. TAČKE OPTUŽBI:

  18. Od 1. oktobra 1991. do zaključno 31. decembra 1991. godine, Pavle STRUGAR, Miodrag JOKIĆ i Vladimir KOVAČEVIĆ, delujući individualno ili u dogovoru sa drugima, učestvovali su u dolenavedenim zločinima, tokom 1. oktobra 1991. započete vojne kampanje na teritoriju opštine Dubrovnik u njenim granicama iz 1991. godine (u daljem tekstu: dubrovačka regija). Ta regija je obuhvatala delove hrvatske obale između grada Neuma na severu, Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine na severu i istoku, te crnogorske granice na jugoistoku.

  19. Snage JNA pod komandom Pavla STRUGARA, uključujući snage pod komandom Miodraga JOKIĆA i Vladimira KOVAČEVIĆA,  napade na dubrovačku regiju u Hrvatskoj vršile su iz Republike Crne Gore, Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine i sa Jadranskog mora. Snage kojima su oni komandovali sastojale su se od redovnih kopnenih i mornaričkih jedinica JNA, kao i jedinica Teritorijalne odbrane iz Republike Crne Gore i Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, paravojnih jedinica, jedinica policije i specijalne policije koje su bile potčinjene JNA. Napadu sa kopna prethodila je pomorska blokada Jugoslovenske ratne mornarice, a bio je propraćen bombardovanjem saobraćajnica i elektro-instalacija iz vazduha. JNA je osvojila teritoriju jugoistočno i severozapadno od grada Dubrovnika i praktično zatvorila obruč oko grada.

  20. TAČKE 1-3

    (UBISTVO, OKRUTNO POSTUPANJE, NAPADI NA CIVILE)

  21. Pozivom na paragrafe 1-16, tužilac ih ponovo navodi i uvrštava u tačke 1-3.

  22. Od 1. oktobra 1991. do 6. decembra 1991. godine, Pavle STRUGAR i Miodrag JOKIĆ, delujući individualno ili u dogovoru sa drugima, planirali su, naredili, počinili ili na druge načine pomagali i podržavali protivpravno artiljerijsko i minobacačko granatiranje grada Dubrovnika koje su vršile snage pod njihovom komandom. Zbog ovog protivpravnog granatiranja živote su izgubila 42 civila, a sto sedamdeset sedam civila je ranjeno. Imena smrtno stradalih i ranjenih navedena su u Prilozima I i II, koji su priloženi uz ovu izmenjenu optužnicu i njen su deo.

  23. Radnje granatiranja grada Dubrovnika i njegove okoline počinili su vojnici JNA koji su kontrolisali uzvišenja istočno i severno od Dubrovnika. Sa Žarkovice i drugih lokacija iznad Dubrovnika, snage JNA imale su neometani pogled na grad. Radnje protivpravnog granatiranja grada  snage JNA su vršile sa tih položaja i sa ratnih brodova na moru. Kampanja  granatiranja, opisana u paragrafu 18 gore, uključivala je, među ostalima, sledeće incidente:

  24. Dana 7. oktobra 1991. godine, snage JNA pod komandom  Pavla STRUGARA, uključujući snage pod komandom Miodraga JOKIĆA, granatirale su Mokošicu, stambeno naselje u predgrađu Dubrovnika. U granatiranju JNA na ulazu u sklonište Civilne zaštite u Mokošici  poginulo je sedam civila. U blizini istog skloništa poginula su još dva civila. Imena smrtno stradalih navedena su u Prilogu I, koji je priložen uz ovu izmenjenu optužnicu i njen je deo.

  25. Od 9. do zaključno 12. novembra 1991. godine, snage JNA pod komandom Pavla STRUGARA, uključujući snage pod komandom Miodraga JOKIĆA, protivpravno su granatirale sve delove grada Dubrovnika. U granatiranju JNA poginulo je jedanaest civila, a sedamdest civila je ranjeno. Imena smrtno stradalih i ranjenih navedena su u Prilozima I i II, koji su priloženi uz ovu izmenjenu optužnicu i njen su deo.

  26. Dana 6. decembra 1991. godine, snage JNA pod komandom Pavla STRUGARA, uključujući snage pod komandom Miodraga JOKIĆA, protivpravno su granatirale sve delove grada Dubrovnika. U granatiranju JNA poginulo je dvanaest civila, a trideset četiri civila je ranjeno. Imena smrtno stradalih i ranjenih navedena su u Prilozima I i II, koji su priloženi uz ovu izmenjenu optužnicu i njen su deo.

  27. Alternativno, Pavle STRUGAR i Miodrag JOKIĆ su znali ili je bilo razloga da znaju da snage JNA pod njihovom komandom, rukovodstvom i/ili kontrolom, ili njima potčinjene snage, čine dela opisana u paragrafima 20, 21 i 22 gore, ili da su ih već počinile. Pavle STRUGAR i Miodrag JOKIĆ nisu preduzeli nužne i razumne mere da ta dela spreče ili da kazne njihove počinioce.

  28. Tim radnjama i propustima, Pavle STRUGAR i Miodrag JOKIĆ učestvovali su u:

    Tačka 1:       ubistvu, KRŠENJU ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, sankcionisanom zajedničkim članom 3(1)(a) Ženevskih konvencija iz 1949, kažnjivom po članovima 3 i 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    Tačka 2: okrutnom postupanju, KRŠENJU ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, sankcionisanom zajedničkim članom 3(1)(a) Ženevskih konvencija iz 1949, kažnjivom po članovima 3 i 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    Tačka 3: napadima na civile, KRŠENJU ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, sankcionisanom članom 51(2) Dopunskog protokola I i članom 13(2) Dopunskog protokola II Ženevskih konvencija iz 1949, kažnjivom po članovima 3 i 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    TAČKE 4 - 6

    (UBISTVO, OKRUTNO POSTUPANJE, NAPADI NA CIVILE)

  29. Pozivom na paragrafe 1-16, tužilac ih ponovo navodi i uvrštava u tačke 4-6.

  30. Vladimir KOVAČEVIĆ, delujući  individualno ili u dogovoru  sa drugima, planirao je, naredio, počinio ili na druge načine pomagao i podržavao protivpravno granatiranje svih delova grada Dubrovnika koje su 6. decembra 1991. godine izvršile snage JNA pod komandom Pavla STRUGARA, uključujući snage pod komandom Miodraga JOKIĆA i Vladimira KOVAČEVIĆA. U granatiranju JNA živote je izgubilo dvanaest civila, a trideset četiri civila su ranjena. Imena smrtno stradalih i ranjenih navedena su u Prilozima I i II, koji su priloženi uz ovu izmenjenu optužnicu i njen su deo.

  31. Alternativno, Vladimir KOVAČEVIĆ je  znao  ili je  bilo  razloga da zna da snage JNA pod njegovom komandom, rukovodstvom i/ili kontrolom, ili snage koje su mu potčinjene, čine dela opisana u paragrafu 25 gore ili su ih već počinile. Vladimir KOVAČEVIĆ nije preduzeo nužne i razumne mere da ta dela spreči ili da kazni njihove počinioce.

  32. Tim radnjama i propustima, Vladimir KOVAČEVIĆ  je učestvovao u:

    Tačka 4:       ubistvu, KRŠENJU ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, sankcionisanom zajedničkim članom 3(1)(a) Ženevskih konvencija iz 1949, kažnjivom po članovima 3 i 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    Tačka 5: okrutnom postupanju, KRŠENJU ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, sankcionisanom zajedničkim članom 3(1)(a) Ženevskih konvencija iz 1949, kažnjivom po članovima 3 i 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    Tačka 6: napadima na civile, KRŠENJU ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, sankcionisanim članom 51(2) Dopunskog protokola I i članom 13(2) Dopunskog protokola II Ženevskih konvencija iz 1949, kažnjivim po članovima 3 i 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    TAČKE 7 - 9

    (NEOPRAVDANO PUSTOŠENJE, PROTIVPRAVNI NAPADI NA CIVILNE OBJEKTE, UNIŠTAVANJE ILI HOTIMIČNO NANOŠENJE ŠTETE USTANOVAMA NAMENJENIM RELIGIJI, DOBROTVORNIM SVRHAMA I OBRAZOVANJU, UMETNOSTI I NAUCI, ISTORIJSKIM SPOMENICIMA I UMETNIČKIM I NAUČNIM DELIMA)

  33. Pozivom na paragrafe 1-16, tužilac ih ponovo navodi i uvrštava u tačke 7-9.

  34. Od 1. oktobra 1991. do zaključno 6. decembra 1991, Pavle STRUGAR i Miodrag JOKIĆ, delujući individualno ili u dogovoru sa drugima, planirali su, naredili, počinili ili na druge načine pomagali i podržavali uništavanje ili hotimično nanošenje štete stambenim objektima i drugim zgradama u gradu Dubrovniku.

  35. Sa položaja JNA na uzvišenjima istočno i severno od Dubrovnika, snagama JNA pružao se neometani pogled na grad i okolinu. Sa tih položaja i sa ratnih brodova na moru, snage JNA pod komandom Pavla STRUGARA, uključujući snage pod komandom Miodraga JOKIĆA, vršile su protivpravno granatiranje civilnih objekata u Dubrovniku.

  36. Tokom napada na Dubrovnik od 1. oktobra 1991. do zaključno 6. decembra 1991. godine, na područje Starog grada palo je oko 1.000 granata koje su ispalile snage JNA. Ceo dubrovački Stari grad bio je pod zaštitom UNESCO-a kao deo svetske kulturne baštine. Niz zgrada u Starom gradu i kule na gradskim zidinama bile su obeležene simbolima propisanim Haškom konvencijom o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba (iz 1954).

  37. Protivpravno granatiranje civilnih objekata u Dubrovniku izvršeno je, među ostalim, tokom sledećih napada:

    • Granatiranje grada Dubrovnika 23. i 24. oktobra 1991. godine, kada je prvi put granatiran Stari grad.

    • Granatiranje grada Dubrovnika od 8. do 13. novembra 1991. godine, kada su granatirani Stari grad, Lapad i Gruž. Oštećeno je više zgrada u Starom gradu, kao i drugi civilni objekti u drugim delovima grada.

    • Granatiranje grada Dubrovnika 6. decembra 1991. godine, kada je posebno gađan Stari grad. U Starom gradu potpuno je uništeno najmanje šest zgrada: Palača - Od Sigurate 1 (festivalska palata), Palača - Od Sigurate 2, Palača Martinušić - Sv. Josipa 1, Palača - Od Puča 11, Palača - Od Puča 16, Palača Sorkočević - Miha Pracata 6, a oštećeno ih je još na stotine. U drugim delovima grada, naročito na Lapadu i na Babinom Kuku, teško su oštećeni ili uništeni i drugi civilni objekti.

    • Tokom napada na Dubrovnik od 1. oktobra 1991. do zaključno 6. decembra 1991. godine, teško su oštećeni ili uništeni hoteli u kojima su bile smeštene izbeglice, uključujući hotel "Libertas" (na Boninovu), hotel "Lapad" (na Lapadu), "Dubrovnik Palace" (na Lapadu), hotel "Minčeta" (na Babinom Kuku), hotel "Petka" (u Gružu), hotel "Vis" (na Babinom Kuku), hotel "Plakir" (na Babinom Kuku), hotel "Bellevue" (na Boninovu), hotel "Argosy" (na Babinom Kuku), hotel "Tirena" (na Babinom Kuku), hotel "Argentina" (na Pločama), hotel "Adriatic" (na Lapadu) i hotel "Splendid" (na Lapadu).

  38. Uništavanjem odnosno hotimičnim nanošenjem štete u oktobru, novembru i decembru 1991. uništene su ili oštećene građevine i objekti o kojim govori član 3(d) Statuta Međunarodnog suda. Te građevine i objekti uključuju, ali se ne ograničavaju na one navedene u Prilogu IV, koji je priložen uz ovu izmenjenu optužnicu i njen je deo.

  39. Alternativno, Pavle STRUGAR i Miodrag JOKIĆ su znali ili je bilo razloga da znaju da snage JNA pod njihovom komandom, rukovodstvom i/ili kontrolom, ili njima potčinjene snage, čine dela opisana u paragrafima 29, 30 i 31 gore, ili da su ih već počinile. Pavle STRUGAR i Miodrag JOKIĆ nisu preduzeli nužne i razumne mere da ta dela spreče ili da kazne njihove počinioce.

  40. Tim radnjama i propustima, Pavle STRUGAR i Miodrag JOKIĆ učestvovali su u:

    Tačka 7:       pustošenju koje nije opravdano vojnom nuždom, KRŠENJU ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA,  kažnjivom po članovima 3(b) i 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    Tačka 8: protivpravnim napadima na civilne objekte, KRŠENJU ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, sankcionisanim članom 52 Dopunskog protokola I Ženevskih konvencija iz 1949. i običajnim pravom, kažnjivim po članovima 3 i 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    Tačka 9: uništavanju ili hotimičnom nanošenju štete ustanovama namenjenim religiji, dobrotvornim svrhama i obrazovanju, umetnosti i nauci, istorijskim spomenicima i umetničkim i naučnim delima, KRŠENJU ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, kažnjivom po članovima 3(d) i 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    TAČKE 10 - 12

    (NEOPRAVDANO PUSTOŠENJE, PROTIVPRAVNI NAPADI NA CIVILNE OBJEKTE, UNIŠTAVANJE ILI HOTIMIČNO NANOŠENJE ŠTETE USTANOVAMA NAMENJENIM RELIGIJI, DOBROTVORNIM SVRHAMA I OBRAZOVANJU, UMETNOSTI I NAUCI, ISTORIJSKIM SPOMENICIMA I UMETNIČKIM I NAUČNIM DELIMA)

  41. Pozivom na paragrafe 1-16, tužilac ih ponovo navodi i uvrštava u tačke 10-12.

  42. Vladimir KOVAČEVIĆ, delujući individualno ili u dogovoru sa drugima, planirao je, naredio, počinio ili na druge načine pomagao i podržavao uništavanje ili hotimično nanošenje štete stambenim objektima i drugim zgradama u gradu Dubrovniku 6. decembra 1991. godine.

  43. Snage JNA pod komandom Pavla STRUGARA, uključujući snage pod komandom Miodraga JOKIĆA i Vladimira KOVAČEVIĆA, protivpravno su granatirale civilne objekte u Dubrovniku, gađajući posebno Stari grad. U Starom gradu potpuno je uništeno najmanje šest zgrada: Palača - Od Sigurate 1 (festivalska palata), Palača - Od Sigurate 2, Palača Martinušić - Sv. Josipa 1, Palača - Od Puča 11, Palača - Od Puča 16, Palača Sorkočević - Miha Pracata 6, a oštećeno ih je još na stotine. Teško su oštećeni ili uništeni i drugi civilni objekti u drugim delovima grada, a naročito na Lapadu i Babinom Kuku. Prilikom uništavanja odnosno hotimičnog nanošenja štete 6. decembra 1991. uništene su ili oštećene građevine i objekti o kojima govori član 3(d) Statuta Međunarodnog suda. Te građevine i objekti navedeni su u Prilogu IV, koji je priložen uz ovu izmenjenu optužnicu i njen je deo.

  44. Alternativno, Vladimir KOVAČEVIĆ je znao ili je bilo razloga da zna da snage JNA pod njegovom komandom, rukovodstvom i/ili kontrolom, ili njemu potčinjene snage, čine dela opisana u paragrafu 36 gore ili su ih već počinile. Vladimir KOVAČEVIĆ nije preduzeo nužne i razumne mere da ta dela spreči ili da kazni njihove počinioce.

  45. Tim radnjama i propustima, Vladimir KOVAČEVIĆ učestvovao je u:

    Tačka 10:     pustošenju koje nije opravdano vojnom nuždom, KRŠENJU ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA,  kažnjivom po članovima 3(b) i 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    Tačka 11:     protivpravnim napadima na civilne objekte, KRŠENJU ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, sankcionisanim članom 52 Dopunskog protokola I Ženevskih konvencija iz 1949. i običajnim pravom, kažnjivim po članovima 3 i 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    Tačka 12:     uništavanju ili hotimičnom nanošenju štete ustanovama namenjenim religiji, dobrotvornim svrhama i obrazovanju, umetnosti i nauci, istorijskim spomenicima i umetničkim i naučnim delima, KRŠENJU ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, kažnjivom po članovima 3(d) i 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    TAČKE 13 - 15

    (BEZOBZIRNO RAZARANJE SELA, UNIŠTAVANJE ILI HOTIMIČNO NANOŠENJE ŠTETE USTANOVAMA NAMENJENIM OBRAZOVANJU I RELIGIJI, PLJAČKANJE JAVNE ILI PRIVATNE IMOVINE)

  46. Pozivom na paragrafe 1-16, tužilac ih ponovo navodi i uvrštava u tačke 13-15.

  47. U oktobru 1991. godine, snage JNA pod komandom Pavla STRUGARA, uključujući snage pod komandom Miodraga JOKIĆA, osvojile su i okupirale hrvatsku teritoriju u blizini grada Dubrovnika. Taj deo dubrovačke regije obuhvatao je, u celosti ili delom, Konavle, Župu dubrovačku i Primorje.

  48. Nakon što su snage JNA okupirale gorepomenuta područja oko Dubrovnika, vojnici pod komandom Pavla STRUGARA, uključujući vojnike pod komandom Miodraga JOKIĆA, pljačkali su javnu, privrednu i privatnu imovinu na područjima koja su bila pod njihovom kontrolom. Među selima u kojima je došlo do pljačke bili su Dubravka i Slano. Pljačka je počela odmah nakon što su ova dva sela okupirana, 2. oktobra 1991. ili približno tog datuma, odnosno 4. oktobra 1991. ili približno tog datuma. Velik deo te imovine prebačen je  vojnim vozilima JNA u Republiku Crnu Goru, a nakon toga je vojska uvela mere da registruje i zadrži opljačkanu imovinu.

  49. Vojnici JNA pod komandom Pavla STRUGARA, uključujući vojnike pod komandom Miodraga JOKIĆA, takođe su uništavali javne, privredne i verske objekte, kao i privatne stambene objekte u okolini Dubrovnika. Među selima na okupiranim područjima koja su pretrpela štetu velikih razmera ili bila potpuno razorena bila su i sledeća:

    • Brgat - JNA ga je okupirala 24. oktobra 1991. ili približno tog datuma, a u njemu su, pored ostalog, uništeni i neki verski objekti

    • Ćilipi - JNA ih je okupirala 6. oktobra 1991. ili približno tog datuma

    • Dubravka - JNA ju je okupirala 2. oktobra 1991. godine ili približno tog datuma

    • Gruda - JNA ju je okupirala 4. oktobra 1991. godine ili približno tog datuma, a u njoj su, pored ostalog, uništeni i neki verski objekti

    • Močići - JNA ih je okupirala 6. oktobra 1991. godine ili približno tog datuma

    • Osojnik - JNA ga je okupirala 12. oktobra 1991. godine ili približno tog datuma, a u njemu su, pored ostalog, uništeni i neki verski objekti

    • Slano - JNA ga je okupirala 4. oktobra 1991. godine ili približno tog datuma

    • Zvekovica - JNA ju je okupirala 7. oktobra 1991. godine ili približno tog datuma.

  50. Alternativno, Pavle STRUGAR i Miodrag JOKIĆ su znali ili je bilo razloga da znaju da snage JNA pod njihovom komandom, rukovodstvom i/ili kontrolom, ili njima potčinjene snage, čine dela opisana u paragrafima 40 i 41 gore ili da su ih već počinile. Pavle STRUGAR i Miodrag JOKIĆ nisu preduzeli nužne i razumne mere da ta dela spreče ili da kazne njihove počinioce.

  51. Tim radnjama i propustima, Pavle STRUGAR i Miodrag JOKIĆ učestvovali su u:

    Tačka 13: bezobzirnom razaranju sela ili u pustošenju koje nije opravdano vojnom nuždom, KRŠENJU ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, kažnjivom po članovima 3(b) i 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    Tačka 14:  uništavanju ili hotimičnom nanošenju štete ustanovama namenjenim obrazovanju ili religiji, KRŠENJU ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, kažnjivom po članovima 3(d) i 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    Tačka 15:  pljačkanju javne ili privatne imovine, KRŠENJU ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, delu kažnjivom po članovima 3(e) i 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    DODATNE ČINJENICE

  52. Grad Dubrovnik nalazi se na krajnjem jugoistoku Hrvatske, na obali Jadranskog mora. Teritorija opštine Dubrovnik, u granicama iz 1991. godine, obuhvatala je uski kopneni pojas dužine otprilike 200 kilometara, a širine između 500 metara i 15 kilometara. Opština je na severu i istoku graničila sa Socijalističkom Republikom Bosnom i Hercegovinom, a na jugoistoku sa Republikom Crnom Gorom.

  53. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, opština Dubrovnik imala je 71.419 stanovnika, od čega 58.836 Hrvata (82,4%), 4.765 Srba (6,7%), 2.886 Muslimana (4,0%), 689 Crnogoraca (0.9%), 1.189 Jugoslovena (1,7%) i 3.054 ostalih, odnosno onih koji se nisu izjasnili (4,3%).

  54. U Dubrovniku, koji postoji još od antike, nalazi se značajan broj istorijskih spomenika, umetničkih dela i sakralnih objekata koji čine kulturnu i duhovnu baštinu naroda. U Dubrovniku i susednim priobalnim područjima, Primorju koje leži severozapadno i Konavlima koji leže jugoistočno od grada, nalaze se istorijski gradovi i sela značajni za hrvatsku privredu i turizam.

  55. U elaboratu koji je izradio Zavod za zaštitu spomenika kulture u saradnji s UNESCO-om, utvrđeno je da su 1991. i 1992. godine od 824 zgrade u Starom gradu projektilima pogođene 563 (odnosno 68,33%). Direktnim pogocima oštećeno je 438 krovova, a krhotinama projektila 262. Na fasadama zgrada i na popločanim ulicama i trgovima evidentirano je 314 direktnih pogodaka. Požari su u potpunosti uništili šest zgrada.

  56. Godine 1993. Zavod za obnovu Dubrovnika je u saradnji s UNESCO-om izradio studiju sa ciljem da se utvrdi trošak obnove i popravaka zgrada u Starom gradu uništenih ili oštećenih u granatiranju JNA 1991. i 1992. godine. Ukupni troškovi restauracije javnih  i privatnih zgrada, verskih objekata, ulica, trgova i fontana, bedema, gradskih vrata i mostova procenjen je na 9.657.578 američkih dolara.

 

Dana 31. marta 2003.
U Hagu,
Holandija
 
/potpis na originalu/
Carla Del Ponte,
tužilac
 
  [pečat Tužilaštva]


PRILOG I
CIVILI POGINULI U GRANATIRANJU
U DUBROVNIKU I NJEGOVOJ OKOLINI
OD 1. OKTOBRA DO 6. DECEMBRA 1991.

DATUM

MESTO

ŽRTVE

GODINA ROĐENJA /POL

1. oktobar

Osojnik

Mato VIOLIĆ

1945/ muški

1. oktobar

Kupari

Jele FERLAN

1949/ ženski

5. oktobar

Dubrovnik

Rada HASIĆ

1953/ ženski

6. oktobar

Dubrovnik

Milan MILIŠIĆ

1941/ muški

6. oktobar

Komolac

Andrija CRNČEVIĆ

Stijepo ČIKATO

1960/ muški

1949/ muški

7. oktobar

Mokošica

Jozo BRAJOVIĆ

Denis ČIMIĆ

Vladimirka DOPSAJ

Milenko KULAŠ

Miho LIBAN

Nikola LIBAN

Ivo MAŠKARIĆ

Alen VASILJEVIĆ

Joško VUKOVIĆ

1950/ muški

1973/ muški

1973/ ženski

1971/ muški

1972/ muški

1973/ muški

1955/ muški

1971/ muški

1971/ muški

22. oktobar

Dubrovnik

Grgo VULETIĆ

1954/ muški

4. novembar

Dubrovnik

Andro DJURAŠ

1941/ muški

9. novembar

Dubrovnik (Babin Kuk)

Luce SPREMIĆ

1911/ ženski

10. novembar

Dubrovnik

Đuro BOKUN

Ivo BOKUN

Marija BURUM

Nikica ČUPIĆ

Antun LANG

Ivo MARTINOVIĆ

Anica PANDŽA

Ivan RADIĆ

Dubravko ŠEVELJ

Jovo VASILJEVIĆ

1980/ muški

1951/ muški

1977/ ženski

1947/ muški

1924/ muški

1915/ muški

1924/ ženski

1944/ muški

1962/ muški

1937/ muški

20. novembar

Mokošica

Vito ŽITKOVIĆ

1921/ muški

24. novembar

Dubrovnik

Nikola KRIJES

1921/ muški

6. decembar

Dubrovnik

Koviljka KOSJERINA

Drago OBRADOVIĆ

1942/ ženski

1960/ muški

6. decembar

Dubrovnik (Gruž)

Đuro KOLAR

1918/ muški

6. decembar

Dubrovnik

(Libertas)

Frano MARTINOVIĆ

Niko MIHOČEVIĆ

Teo PASKOJEVIĆ

Stjepan SALMANIĆ

Andro SAVINOVIĆ

1965/ muški

1950/ muški

1969/ muški

1957/ muški

1947/ muški

6. decembar

Dubrovnik (Stari grad)

Tonči SKOČKO

Pavo URBAN

1973/ muški

1968/ muški

6. decembar

Dubrovnik (Lero)

Luka CRČEVIĆ

Ilija RADIĆ

1931/ muški

1953/ muški


PRILOG II
CIVILI RANJENI I U GRANATIRANJU
U DUBROVNIKU I NJEGOVOJ OKOLINI
OD 1. OKTOBRA DO 6. DECEMBRA 1991.

DATUM

MESTO

RANJENI

1, 2, 3. oktobar

Rožat

HERCEG, Deša

Osojnik

ĐOVIĆ, Kate

Komolac

TUNOVIĆ, Esma

Komolac

TUNOVIĆ, Zaim

Plat

GURIŠ, Ivan

Komolac

VULETIĆ, Miljenko

Komolac

ŽUTAC, Marinko

Kupari

NIKOLIĆ, Alksandar

Mokošica

DUBELJ, Ivo

3. oktobar

BOGUT, Tihomir

3, 4. oktobar

 

VERŠIĆ, Slavko

Cavtat

DROBAC, Pavo

Dubrovnik

TONIĆ, Nola

5. oktobar

STOJANOVIĆ, Branislav

5, 6. oktobar

MILJANIĆ, Stijepo

Ljuta

MONKOVIĆ, Paulina

Dubrovnik

IVUŠIĆ, Ljiljana

Dubrovnik

BOŽANJA, Pero

Dubrovnik

BONAČIĆ, Mišo

Mlini

FABIJAN, Tonko

Dubrovnik

ČUSTOVIĆ, Izet

Orašac

KRISTOVIĆ, Miho

Zvekovica

CVIJETIĆ, Vlado

Ćibaća

SAVINOVIĆ, Lovro

6. oktobar

PROKURICA, Ivo

6, 7, 8. oktobar

Dubrovnik

BJELOPERA, Mladenka

Buići

LETUNIĆ, Ivo

Mlini

PROHASKA, Albert

Dubrovnik

CECOZZA, Vitto

Dubrovnik

KRISTOVIĆ, Miho

12. oktobar

OREB, Mark

18, 19, 20, 21. oktobar

Dubrovnik

VUKAS, Ante

Dubrovnik

ŽITKOVIĆ, Marko

Dubrovnik

KLJUNAK, Davor

Dubrovnik

SOLDO, Katica

Dubrovnik

SOLDO, Daniel

Dubrovnik

ŠAREČEVIĆ, Mile

Dubrovnik

KLEŠKOVIĆ, Snježana

23, 24, 25, 26. oktobar

Dubrovnik

PERAK, Marin

Dubrovnik

DULČIĆ, Vjera

Dubrovnik

KLEPO, Hidajeta

Dubrovnik

MIŠIĆ, Boško

Dubrovnik

ŠKALJIĆ, Muharem

Zaton

PULJIZEVIĆ, Katica

od 26.oktobra do
1. novembra

ZDILAR, Damir

Dubrovnik

SALTARIĆ, Srđan

Dubrovnik

SALTARIĆ, Ivana

Dubrovnik

ANĐELIĆ, Stjepan

Dubrovnik

IBRAHIMOVIĆ, Mehmedalija

MATUŠKO, Anka

1, 2. novembar

Dubrovnik

ČEBULC, Marija

Mokošica

GUNJINA, Antun

2, 3, 4. novembar

Dubrovnik

DJEKOVIĆ, Marija

Dubrovnik

KOBILIĆ, Mato

Dubrovnik

CAR, Božo

Dubrovnik

JUROŠ, Nana

4, 5. novembar

Dubrovnik

MARUŠIĆ, Nikola

Dubrovnik

LJUBIĆ, Ivo

Dubrovnik

SUKNO, Marina

5, 6, 7. novembar

Dubrovnik

ĐURIĆ, Marija

Dubrovnik

DANIČIĆ, Stijepo

Dubrovnik

GLAVINIĆ, Josip

Dubrovnik

MILJAS, Jozo

7, 8, 9. novembar

Dubrovnik

VUKIĆ, Niko

Dubrovnik

PAVLINA, Nikola

Dubrovnik

KNEGO, Vlaho

9. novembar

Dubrovnik

STRUJIĆ, Jako

Dubrovnik

MEHAKOVIĆ, Ramo

Dubrovnik

ČUPIĆ, Miho

Dubrovnik

PETKOVIĆ, Milivoj

Dubrovnik

LUČIĆ, Đuro

Dubrovnik

RAŠICA, Mato

Dubrovnik

VRTIPRAH, Pero

Dubrovnik

LUČIĆ, Marin

 

10. novembar

Dubrovnik

KISIĆ, Đuro

Dubrovnik

MRDALO, Ane

Dubrovnik

LABAŠ, Ane

Dubrovnik

BURUM, Vjeko

Dubrovnik

BURUM, Jelena

Dubrovnik

BURUM, Jela

Dubrovnik

PANĐA, Ana-Marija

Dubrovnik

NOKOVIĆ, Milenko

Dubrovnik

MILOSLAVIĆ, Miše

Dubrovnik

VOJVODIĆ, Petar

Dubrovnik

BOKUN, Ivan

Dubrovnik

BOKUN, Ane

Dubrovnik

MANDŽIN, Luka

Dubrovnik

MARTIĆ, Vlaho

Dubrovnik

PORTOLAN, Antun

Dubrovnik

SKANSI, Kate

Dubrovnik

SUĐA, Tonka

Dubrovnik

RAŠICA, Mato

Dubrovnik

BRAUTOVIĆ, Antun

Dubrovnik

VRTIPRAH, Pero

11. novembar

Dubrovnik

ĐANOVIĆ, Mirsad

Dubrovnik

GANGAI, Ane

Dubrovnik

SUŠILOVIĆ, Pavo

Dubrovnik

PRKUT, Mato

Dubrovnik

DAVISON, John Philip

Dubrovnik

MARTINOVIĆ, Pero

Dubrovnik

ANĐUŠIĆ, Irena

Dubrovnik

LJUBIŠIĆ, Ivica

Dubrovnik

PUTILI, Nada

Dubrovnik

KNEGO, Mato

Dubrovnik

KLAIĆ, Luce

Dubrovnik

AVDIĆ, Ivo

Dubrovnik

SAMBRAILO, Ane

Dubrovnik

SAMBRAILO, Ljubo

Dubrovnik

SAMBRAILO, Pero

Dubrovnik

LJUBENKO, Vlaho

Dubrovnik

SAMBRAILO, Ane

Dubrovnik

KISE, Cvijeto

Dubrovnik

ČATOVIĆ, Huso

Dubrovnik

BJELOŠ, Pero

Dubrovnik

MILIĆ, Đuro

Dubrovnik

SAŠILO, Marija

Dubrovnik

CRNČIĆ, Ema

Dubrovnik

KUKULJICA, Rade

Dubrovnik

VLAHOVIĆ, Ivan

12. novembar

Dubrovnik

PERAK, Nino

Dubrovnik

PITAREVIĆ, Vicko

Dubrovnik

MARUŠIĆ, Marija

Dubrovnik

JERINIĆ, Mato

Dubrovnik

BOGDANOVIĆ, Ivan

Dubrovnik

ĐUKA, Božo

Dubrovnik

VUČIĆEVIĆ, Dejan

Dubrovnik

PERIĆ, Pero

Dubrovnik

ČABRILO, Staka

Dubrovnik

BRAJEVIĆ, Siniša

Dubrovnik

MILJEVIĆ, Nedo

Dubrovnik

JOVANOVIĆ, Aleksandar

Dubrovnik

JOVANOVIĆ, Marija

Dubrovnik

JURKOVIĆ, Mato

Dubrovnik

ČOROVIĆ, Geša

Dubrovnik

PAVLOVIĆ, Jozefina

13. novembar

Dubrovnik

BOŠNJAK, Zvonko

Dubrovnik

MIŠKOVIĆ, Emilija

Dubrovnik

PAVLOVIĆ, Bernardica

Dubrovnik

VIOLIĆ, Jagoda

Dubrovnik

ČIZMO, Husein

Dubrovnik

JERKOVIĆ, Vice

Dubrovnik

ŠMOK, Paula

17. novembar

Dubrovnik

ČOKLJAT, Dragan

Dubrovnik

RAKIDIJA, Miho

18. novembar

Dubrovnik

GONČIN, Vidosava

Dubrovnik

RADOVIĆ, Miho

21. novembar

Slano

SIBILJAN, Ivo

Dubrovnik

ROZNER, Ivo

2. decembar

Dubrovnik

SARIĆ, Ibro

5. decembar

Dubrovnik

GANGAI, Vidosava

Dubrovnik

RADOVIĆ, Miho

6. decembar

Dubrovnik

CVETINOVIĆ, Nikola

Dubrovnik

HUSEJNOVIĆ, Ćamil

Dubrovnik

VALJALO, Mato

Dubrovnik

OBRADOVIĆ, Drago

Dubrovnik

CRNČEVIĆ, Luka

Dubrovnik

DRAGIĆ, Niko

Dubrovnik

STJEPOVIĆ, Đuro

Dubrovnik

VUKIĆ, Spasoje

Dubrovnik

POPOVIĆ, Zdravko

Dubrovnik

ANTUNOVIĆ, Cvijeto

Dubrovnik

BRADARIĆ, Adolfo

Dubrovnik

ČOROVIĆ, Savo

Dubrovnik

NOŽICA, Ljubica

Dubrovnik

PROKURICA, Željko

Dubrovnik

PROKURICA, Pero

Dubrovnik

NOVAKOVIĆ, Veronika

Dubrovnik

NOVAKOVIĆ, Aleksandar  

Dubrovnik

DEVČIĆ, Ivica

Dubrovnik

KOPRIVICA, Igor

Dubrovnik

ZVONE, Ante

Dubrovnik

GRLJEVIĆ, Antonio

Dubrovnik

BRADARIĆ, Adolfo

Dubrovnik

STANDINGER, Željko

Dubrovnik

JERKOVIĆ, Nedjeljka

Dubrovnik

VOJVODA, Marija

PRILOG III
OPŠTA VOJNA STRUKTURA

Optuženi Pavle STRUGAR, kao komandant Druge operativne grupe JNA, sve vreme ili tokom raznih perioda na koje se odnosi ova izmenjena optužnica, komandovao je i/ili je na drugi način pod svojom operativnom kontrolom imao više kopnenih i mornaričkih jedinica JNA, jedinica Teritorijalne odbrane iz Republike Crne Gore i Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, paravojnih jedinica, te jedinica policije i specijalne policije potčinjenih JNA. Među njima su, pored ostalih, bile sledeće cele jedinice ili delovi jedinica:

  1. 37. korpus (Užice)

  2. 2. korpus (Podgorica/Titograd)

  3. 9. VPS (9. vojnopomorski sektor)

  4. 472. motorizovana brigada (Trebinje)

  5. 2. taktička grupa

 Optuženi Miodrag JOKIĆ, kao komandant 9. vojnopomorskog sektora JNA, sve vreme ili tokom raznih perioda na koje se odnosi ova izmenjena optužnica, komandovao je i/ili je na drugi način pod svojom operativnom kontrolom imao više kopnenih i mornaričkih jedinica JNA, jedinica Teritorijalne odbrane iz Republike Crne Gore i Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, paravojnih jedinica, te jedinica policije i specijalne policije potčinjenih JNA. Među njima su, pored ostalih, bile sledeće cele jedinice ili delovi jedinica:

  1. 472. motorizovana brigada (motorizovana brigada Trebinje)

  2. 5. partizanska motorizovana brigada (Podgorica/Titograd)

  3. 19. GMO (odred granične milicije Boka) 9. VPS-a

  4. 107. OAG (obalna artiljerijska grupa) 9. VPS-a

  5. POAD (pokretna obalna atiljerija) 9. VPS-a

  6. jedinice Teritorijalne odbrane iz Herceg-Novog, Kotora, Tivta, Budve, Bara, Mojkovca, Bijelog Polja i Trebinja.

Optuženi Vladimir KOVAČEVIĆ, u vreme na koje se odnose optužbe protiv njega iz ove izmenjene optužnice, bio je komandant 3. bataljona 472. motorizovane brigade.


PRILOG IV (PDF dokument - 309KB)
ŠTETE NANESENE USTANOVAMA NAMENJENIM RELIGIJI, DOBROTVORNIM SVRHAMA I OBRAZOVANJU, UMETNOSTI I NAUCI, ISTORIJSKIM SPOMENICIMA I UMETNIČKIM I NAUČNIM DELIMA U DUBROVNIKU

OKTOBAR 1991. - DECEMBAR 1991.

SADRŽAJ

Deo 1 ........................... Štete van Starog grada, oktobar 1991.

Deo 2 ........................... Štete u Starom gradu, oktobar 1991.

Deo 3 ........................... Štete van Starog grada, novembar 1991.

Deo 4 ........................... Štete u Starom gradu, novembar 1991.

Deo 5 ........................... Štete van Starog grada, decembar 1991.

Deo 6 ........................... Štete u Starom gradu, decembar 1991.