PRED PRETRESNIM VEĆEM

U sastavu:

sudija Richard May, predsedavajući
sudija Patrick Robinson
sudija O-Gon Kwon

Sekretar: g. Hans Holthuis

Nalog od: 8. aprila 2003.

TUŽILAC
protiv
SLOBODANA MILOŠEVIĆA


NALOG U VEZI SA HRONOLOGIJOM DOGAĐAJA U DELU OPTUŽNICE VEZANOM ZA HRVATSKU


Tužilaštvo
gđa Carla Del Ponte gđa Hildegard Uertz-Retzlaff
g. Geoffrey Nice g. Dermot Groome

Optuženi
Slobodan Milošević

Amici curiae
g. Steven Kay, QC
g. Branislav Tapušković
g. Timothy L.H. McCormack

OVO PRETRESNO VEĆE Međunarodnog suda za krivično gonjenje lica odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. godine (u daljem tekstu: Međunarodni sud),

IMAJUĆI U VIDU poverljivi “Podnesak optužbe u vezi sa mogućnošću da se optužba složi sa izvesnim činjenicama koje je optuženi izneo svedocima” od 5. novembra 2002, u kojem je optužba navela da će sa zadovoljstvom sačiniti hronologiju događaja i predočiti je optuženom ili njegovim saradnicima sa ciljem da se postigne usaglašeni stav,

IMAJUĆI U VIDU “Nalog optužbi da pripremi hronologiju događaja” koji je Pretresno veće izdalo 19. novembra 2002,

IMAJUĆI U VIDU “Predlog hronologije događaja od strane Tužilaštva”, podnet 28. novembra 2002. kao odgovor na Nalog Pretresnog veća,

OVIM PRILAŽE hronologiju događaja koji se odnose na deo ovog sudskog postupka vezan za Hrvatsku, u cilju postizanja saglasnosti između strana u postupku,

U SKLADU SA pravilom 54 Pravilnika

OVIM NALAŽE stranama u postupku da u roku od 14 dana podnesu eventualne prigovore ili predlože izmene ili dopune hronologije.

Sastavljeno na engleskom i francuskom jeziku, pri čemu je merodavan engleski tekst.

  /potpis na originalu/
Richard May,
predsedavajući sudija
   
Dana 8. aprila 2003.
U Hagu,
Holandija
[pečat Međunarodnog suda]


Broj

Datum

Događaj

     

1

20. avgust 1941.

Slobodan Milošević rođen u Požarevcu, u Srbiji.

2

1959.

Slobodan Milošević je postao član Saveza komunista Jugoslavije.

3

1964.

Slobodan Milošević je diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

4

1984.

Slobodan Milošević postaje predsednik Gradskog komiteta Saveza komunista Beograda.

5

1986.

Slobodan Milošević je izabran za predsednika Predsedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije.

6

1988.

Slobodan Milošević je ponovo izabran za predsednika Predsedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije.

7

8. maj 1989.

Milošević je izabran za predsednika Predsedništva Socijalističke Republike Srbije.

8

5. decembar 1989.

Milošević je ponovo izabran za predsednika Predsedništva Socijalističke Republike Srbije.

9

17. februar 1990.

Osnovana SDS u Hrvatskoj.

10

april/maj 1990.

Izbori u Hrvatskoj. HDZ osvaja većinu mesta u Saboru, koji bira Franju Tuđmana za predsednika

11

maj 1990.

Osnovana SDS za Slavoniju.

12

14. maj 1990.

Pukovnik Blagoje Adžić, načelnik Generalštaba JNA, izdao je naredbu o preuzimanju naoružanja i municije TO-a i njihovom skladištenju u skladištima JNA.

13

16. jul 1990.

Savez komunista Srbije i Socijalistički savez radnog naroda Srbije ujedinjuju se, stvarajući novu partiju nazvanu Socijalistička partija Srbije (“SPS”).

14

17. jul 1990.

Milošević je izabran za predsednika Socijalističke partije Srbije (SPS).

15

25. jul – 31.

jul 1990.

Formiranje Srpske skupštine i Srpskog nacionalnog veća. Milan Babić je izabran za predsednika Srpskog nacionalnog veća.

16

17. avgust 1990.

U Kninu podignute barikade (“balvan revolucija”).

17

19. avgust – 2. septembar 1990.

Srbi iz Hrvatske održali referendum o pitanju autonomije Srba u Hrvatskoj.

18

28. septembar 1990.

Socijalistička Republika Srbija postaje Republika Srbija.

19

8. decembar 1990.

Slobodan Milošević je izabran za predsednika Republike Srbije.

20

21. decembar 1990.

Srpsko nacionalno veće i privremeno predsedništvo Zajednice opština severne Dalmacije i Like proglašavaju SAO Krajinu.

21

24. decembar 1990.

Momir Bulatović je izabran za predsednika Republike Crne Gore.

22

4. januar 1991.

 

23

7. januar 1991.

Osnovano Srpsko nacionalno veće za SBZS /Slavoniju, Baranju i zapadni Srem/.

24

5. februar 1991.

U okviru SDS-a osnovano Ministarstvo za odnose sa Srbima izvan Srbije. Osnovni cilj tog ministarstva bio je da tokom rata pomogne Srbima iz Hrvatske i Bosne.

25

11. februar 1991.

Osnovano Ministarstvo odbrane Srbije.

26

25. februar 1991.

Vojislav Šešelj zvanično registrovao Srpsku radikalnu stranku.

27

26. februar 1991.

Srpsko nacionalno veće SBZS-a usvojilo je Deklaraciju o suverenosti i autonomiji Srba, kojom se Srbi u Hrvatskoj proglašavaju suverenim narodom koji ima pravo na autonomiju.

28

mart 1991.

Sukob u policijskoj stanici Pakrac.

29

31. mart 1991.

Oružani sukob u Nacionalnom parku Plitvice.

30

1. april 1991.

Izvršno veće SAO Krajine donelo je odluku o prisajedinjenju SAO Krajine Republici Srbiji.

31

30. april 1991.

Milan Babić je izabran za predsednika Izvršnog veća SAO Krajine.

32

12. maj 1991.

Na teritoriji SAO Krajine održan je referendum o tome treba li SAO Krajina da se prisajedini

Republici Srbiji i ostane u Jugoslaviji.

33

15. maj 1991.

Stipe Mesić treba da preuzme dužnost predsednika Predsedništva SFRJ.

34

19. maj 1991.

Hrvatska je održala referendum na kojem su se birači izjasnili za nezavisnost u odnosu na SFRJ.

35

20. maj 1991.

Borisav Jović postaje predsednik SPS-a, umesto Slobodana Miloševića.

36

29. maj 1991.

Skupština SAO Krajine proglasila je Statut SAO Krajine za Ustavni zakon i izabrala Milana Babića za predsednika vlade.

37

29. maj 1991.

Skupština SAO Krajine izabrala je Milana Martića za ministra odbrane SAO Krajine.

38

jun 1991.

General Ratko Mladić postaje komandant 9. korpusa (Kninskog korpusa) JNA.

39

25. jun 1991.

Hrvatska i Republika Slovenija proglasile su nezavisnost u odnosu na Jugoslaviju.

40

25. jun 1991.

Konstituisana je Velika narodna skupština SBZS-a. Odlučeno je da se oblast SBZS-a konstituiše kao SAO SBZS-a i da treba da se otcepi od Hrvatske. Goran Hadžić je izabran za kandidata za predsednika vlade.

41

27. jun 1991.

Milan Martić je imenovan za ministra unutrašnjih poslova SAO Krajine, dok je Milan Babić obavljao dužnost kako predsednika, tako i ministra odbrane.

42

1. jul 1991.

Stipe Mesić preuzima dužnost predsednika Predsedništva SFRJ.

43

8. jul 1991.

Uz posredovanje Evropske zajednice, postignut je sporazum da Hrvatska i Slovenija realizaciju svoje nezavisnosti odgode na 90 dana, do 8. oktobra 1991.

44

18. jul 1991.

Savezno Predsedništvo, uz podršku vlada Srbije i Crne Gore i generala Kadijevića, izglasalo je odluku o povlačenju JNA iz Slovenije.

45

1. avgust 1991.

Zakon o unutrašnjim poslovima Republike Srbije stupa na snagu.

46

3. avgust 1991.

Zakon o dobrani Republike Srbije stupa na snagu.

47

13. avgust 1991.

Članovi Glavnog odbora SDS-a iz zapadne Slavonije održali su sednicu u Pakracu, na kojoj je odlučeno da se proglasi osnivanje SAO Zapadne Slavonije.

48

kraj avgusta

U Vukovaru počinje oružano angažovanje.

49

28. avgust 1991.

Oružani sukob u selu Šotinu.

50

12. septembar 1991.

Oružani sukob u gradu Tovarniku.

51

21. septembar 1991.

Zauzet Tovarnik.

52

25. septembar 1991.

Granatiranje u Škabrnji.

53

28. septembar 1991.

Napadnut Lovas.

54

1. oktobar 1991.

Oružani sukob na području Dubrovnika.

55

1. oktobar 1991.

Predsedništvo SFRJ proglašava neposrednu ratnu opasnost, koja ostaje na snazi do 22. maja 1992.

56

1. oktobar 1991.

Bulatović je izdao naredbu o mobilizaciji jedinice specijalne policije za vođenje borbenih operacija zajedno sa JNA i TO-om na dubrovačkom frontu.

57

2. oktobar 1991.

Oružani sukob – Nadin (oko pet kilometara južno od Škabrnje).

58

4. oktobar 1991.

Ubijanje u zgradi policije u Dalju.

59

4. oktobar 1991.

Bapska – oružani sukob.

60

4. oktobar 1991.

Oružani sukob – Šarengrad.

61

4. oktobar 1991.

Predsedništvo SFRJ unapredilo generala Ratka Mladića u čin general-majora.

62

8. oktobar 1991.

Datum ostvarivanja nezavisnosti Hrvatske i Slovenije, na osnovu dogovora koji je isposredovala Evropska zajednica.

63

10. oktobar 1991.

Tenkovi u Lovasu.

64

14. oktobar 1991.

Na sastanku zvaničnika Iloka i JNA, kojem su prisustvovali posmatrači EZ-a, dogovoreno je da se hrvatski stanovnici ovog grada 16. oktobra 1991. evakuišu u druge delove Hrvatske.

65

16. oktobar 1991.

Počinje evakuacija iz Iloka.

66

18. oktobar 1991.

Međunarodna konferencija u Hagu o mirovnom planu lorda Carringtona.

67

24. oktobar 1991.

Konstituisanje Skupštine srpskog naroda Bosne i Hercegovine (“Skupština bosanskih Srba”). Krajišnik je izabran za njenog predsednika.

68

28. oktobar 1991.

Oružani sukob u Lipovači.

69

7. novembar 1991.

Oružani sukob u zaseoku Vukovići.

70

12. novembar

1991.

Oružani sukob u Saborskom.

71

18. novembar 1991.

Oružani sukob u Škabrnji.

72

19. novembar 1991.

Oružani sukob u Nadinu.

73

20. novembar 1991.

Pogubljenja na dobru Ovčara.

74

20. novembar 1991.

Veliki broj stanovnika Vukovara odveden je u zatočeničke objekte u Dalju.

75

23. novembar 1991.

Slobodan Milošević, savezni sekretar za narodnu odbranu Veljko Kadijević i Franjo Tuđman prihvatili sporazum koji je potpisan pod pokroviteljstvom specijalnog izaslanika Ujedinjenih nacija Cyrusa Vancea. Po ovom sporazumu bilo je predviđeno da hrvatske snage ukinu blokade kasarni JNA, a da se snage JNA povuku iz Hrvatske. Obe strane su se obavezale na momentalnu obustavu vatre na čitavoj teritoriji Hrvatske od strane jedinica koje su “pod njihovom komandom, kontrolom ili političkim uticajem”, a pored toga su se obavezale da će obezbediti da sve paravojne ili neregularne jedinice koje su povezane sa njihovim snagama takođe poštuju prekid vatre.

76

23. novembar 1991.

Slobodan Milošević je međunarodnim posrednicima na mirovnim pregovorima u Ženevi dao uveravanja da će JNA i snage koje čine lokalni srpski TO-i, TO Srbije, dobrovoljci i paravojne jedinice poštovati sporazum o obustavi neprijateljstava koji je on potpisao.

77

5. decembar 1991.

Viceadmiral JNA Miodrag Jokić pristaje na prekid vatre u Dubrovniku, kao i na ublažavanje pomorske blokade grada.

78

6. decembar 1991.

Granatiranje Starog grada u Dubrovniku.

79

13. decembar 1991.

Voćin – ubijeni civili.

80

14. decembar 1991.

Crkva u Voćinu dignuta je u vazduh. Spaljene su kuće u selu.

81

21. decembar 1991.

Bruška – ubijanja.

82

3. januar 1992.

Još jedan sporazum o prekidu vatre potpisali su Franjo Tuđman i Slobodan Milošević, utirući put sprovođenju mirovnog plana Ujedinjenih nacija, koji je izneo Cyrus Vance. Po Vanceovom planu, uspostavljena su četiri zaštićene zone UN-a u oblastima koje su okupirale srpske snage. Vanceovim planom se zahtevalo povlačenje JNA iz Hrvatske i povratak raseljenih lica u njihove domove u zaštićenim zonama UN-a.

83

15. januar 1992.

Evropska zajednica je priznala Hrvatsku kao nezavisnu državu.

84

26. februar 1992.

SAO zapadna Slavonija i SAO SBZS priključile su se SAO Krajini u okviru Republike Srpske Krajine.

85

maj 1992.

JNA se povukla iz Hrvatske.

86

22. maj 1992.

Hrvatska postaje članica UN-a.

87

5-8. avgust 1995.

Operacija “Oluja”.

88

1998.

Istočna Slavonija reintegrisana je u Hrvatsku.