|
Hag, 3. jula 2001.
XT/P.I.S./599-t
PRESUDA ALBENOG
VIJEĆA U PREDMETU JELISIĆ
BIĆE IZREČENA 5. JULA 2001.
U četvrtak 5. jula 2001. u 10:00 sati, u Sudnici 3, albeno vijeće
Međunarodnog krivičnog suda za bivu Jugoslaviju (MKSJ) u kojem
zasjedaju sudije Shahabuddeen (predsjedavajući), Vohrah, Nieto-Navia,
Wald i Pocar, izreći će svoju presudu u predmetu Tuilac
protiv Gorana Jelisića.
OPTUNICA (Brčko)
Činjenični navodi
U izmijenjenoj optunici potvrđenoj
19. oktobra 1998. kae se da su srpske snage, od priblino 30.
aprila 1992., borile za kontrolu u Brčkom, gradu i optini u Bosni
i Hercegovini. Srpske snage, uz pomoć srpskih lokalnih vlasti, protjerale
su hrvatsko i muslimansko stanovnitvo iz njihovih domova, drale
ih u kolektivnim centrima gdje su mnogi ubijeni, tučeni i na druge
načine zlostavljani. Mnoge ene, djeca i starci bili su zatočeni
u oblinjem selu Brezovo Polje.
Od priblino 7. maja 1992. do početka
jula 1992. srpske snage su u logor Luka zatočile stotine mukaraca,
Muslimana i Hrvata, i nekoliko ena, u neljudskim uslovima i pod oruanom
straom, gdje su ih sistematski ubijali.
Gotovo svakodnevno u navedenom periodu,
optueni su, često uz pomoć logorskih straara, ulazili
u glavni hangar u Luci gde je bila zatvorena većina zatočenika,
odabirali zatočenike za sasluanja, tukli ih, i često u njih
pucali i ubijali ih.
Tačke optunice
Optunica tereti Gorana Jelisića
po osnovu pojedinačne krivične odgovornosti (član 7(1) Statuta
Međunarodnog suda) za:
genocid
(član 4 Statuta Međunarodnog suda - ubijanje pripadnika jedne
grupe),
krenje
ratnih zakona i običaja (član 3 statuta - ubistva; surovo postupanje;
pljačka),
zločine
protiv čovječnosti (član 5 statuta - ubistva; nečovječni
postupci).
PROCEDURALNI KONTEKST
Goran Jelisić je uhapen od
strane snaga SFOR-a 22. januara 1998. i prebačen na Međunarodni
sud istoga dana. Optueni je 26. januara po prvi pojavio pred sudom
kada se izjasnio da se ne osjeća krivim po nijednoj tački optunice.
Na naknadnom prvom pojavljivanju odranom 29. oktobra 1998., Goran
Jelisić se izjasnio krivim po svim tačkama optunice osim
one koja ga je teretila za genocid.
ODLUKE PRETRESNOG VIJEĆA
Presuda
Pretresno vijeće I, u sastavu sudija
Jorda (predsjedavajući), sudije Riad i Rodrigues je 19. oktobra 1999.
donijelo usmenu presudu po tački optunice za genocid i po tačkama
za koje se Goran Jelisić izjasnio krivim. Pretresno vijeće je
utvrdilo da je potvrdna izjava o krivici data "dobrovoljno",
da "nije dvosmislena" i "da postoje dovoljne činjenične
osnove za postojanje krivičnog dela i učestvovanje optuenog
u istom"
". S tim u vezi, proglasilo je optuenog krivim
po 31 od 32 tačke optunice, tj. za zločine protiv čovječnosti
i krenja zakona i običaja ratovanja.
Međutim, Pretresno vijeće je
donijelo oslobađajuću presudu po tački za genocid, jedinoj
po kojoj se Goran Jelisić izjasnio da nije kriv, smatrajući da
tuilac nije uspio dokazati izvan svake razumne sumnje da je Goran
Jelisić djelovao sa potrebnim umiljajem da se u cijelosti ili
djelimično uniti neka nacionalna, etnička, rasna ili vjerska
grupa kao takva.
Kazna
Pretresno vijeće je 14. decembra
1999. donijelo pismenu odluku po svim tačkama optunice i osudilo
optuenog na 40 godina zatvora, to je tada bila najveća kazna
koju je izreklo Pretresno vijeće Međunarodnog suda, po tačkama
za koje se Goran Jelisić izjasnio krivim.
ALBA
Tuilatvo
je 21. oktobra 1999. podnijelo najavu o albi protiv oslobađajuće
presude za genocid. Goran Jelisić je 26. oktobra 1999. podnio najavu
protiualbe. Odbrana Gorana Jelisića je 15. decembra 2000. podnijela
najavu o albi na pismenu presudu i kaznu. albeno vijeće
je 21. marta 2000. godine odlučilo da osoba oslobođena optubi
nema pravo da se ali na oslobađajuću presudu.
*****
|
