 |
Jeremy John Durham Ashdown, poznat kao Paddy Ashdown, jedan od vodećih britanskih političara, bio je izaslanik vlade Velike Britanije tokom krize na Kosovu 1998. i 1999. godine. |
Paddy Ashdown prepričava šta je rekao Slobodanu Miloševiću na sastanku koji su održali 29. septembra 1998. u Beogradu o zločinima koje je vidio da su činjeni na Kosovu:
“Gospodine predsjedniče, bili ste velikodušni sa svojim vremenom i, ako mogu da kažem, tako što ste mi dozvolili da dođem u Vašu zemlju. Ja ću oštro ocijeniti ono što sam vidio [na Kosovu] ali meni se srpski narod dopada i nemojte misliti da možete da osudite cijeli jedan narod. Moram da Vam kažem, međutim, da će međunarodna zajednica reagovati ukoliko ne prestanete. Vi, po mom mišljenju, vodite kontraproduktivnu politiku kojom se kalja ugled srpskog naroda. Molim vas da zaustavite ovu akciju koja kalja ugled vaše zemlje.”
Tokom tog istog sastanka u septembru 1998., nakon što je upozorio Miloševića da su akcije srpskih snaga na Kosovu nezakonite prema međunarodnom pravu, Paddy Ashdown je rekao sljedeće:
"Rekao sam mu da, po mom mišljenju, ako bude nastavio sa takvim operacijama, da će sebe izložiti riziku da bude optužen za ratne zločine, zato što je lično odgovoran za svaki nastavak takvih operacija nakon tog sastanka."
Paddy Ashdown je bio među prvim predstavnicima međunarodne zajednice koji je Slobodanu Miloševiću skrenuo pažnju na zločine počinjene na Kosovu. Njegovo svjedočenje jedno je od mnogih koja je Tužilaštvo upotrebilo u nastojanju da dokaže da je Slobodan Milošević znao da snage pod njegovom komandom čine zločine nad kosovskim Albanacima, što je jedan od pravnih elemenata neophodnih da bi se dokazalo da je on odgovoran za postupke svojih podređenih.
Ashdown je počeo svoje svjedočenje opisom onoga što je lično vidio tokom svoje dvije posjete regiji u junu i septembru 1998. godine. Nakon što je odbijen njegov zahtjev za vizu da uđe u Jugoslaviju i posjeti Kosovo, krajem juna 1998. Ashdown je sa brdovite albanske granice posmatrao pokrete Vojske Jugoslavije. U septembru 1998., Ashdown je proveo tri dana u toj sukobom rastrganoj pokrajini.
Ashdown je svjedočio da su srpske snage koristile ugnjetavačku i neselektivnu taktiku u borbi protiv Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). Rekao je da je civilno albansko stanovništvo bilo primarna meta i da je većina napada bila usmjerena protiv njih. Uobičajeni obrazac koji su slijedili napadi srpskih snaga, kako je Ashdown objasnio, bio je da se civilima naredi da napuste sela, koja su zatim granatirana, spaljena i uništena. Izjavio je da su takve operacije nastavljale tokom njegovog obilaska Kosova i sprovodile su ih kako policijske tako i vojne snage, naoružane tenkovima, borbenim oklopnim vozilima i teškom artiljerijom.
Tokom svog putovanja kroz zapadni dio Kosova, Ashdown je vidio sela i naselja sravnjena sa zemljom, napuštena, sve kuće bez krovova, zapaljene, tragove artiljerijske vatre, rupe od granata i mrtve krave čija su se tijela raspadala po poljima. Ashdown se takođe susreo i sa kosovskim Albancima koji su protjerani iz svojih sela i bježali na traktorima ili se sklanjali od kiše ispod cerada, ili su se skrivali u šumama. U dijelovima Albanije na granici s Kosovom vidio je izbjeglice s Kosova svih polova i dobi koji su protjerani s područja Peći/Peje i Đakovice/Djakova, koji su bili žrtve ovakvih srpskih napada. Mnogi od njih su ranjeni granatama, šrapnelima i puščanom paljbom, neki su bili bolesni, drugi na ivici smrti.
Nakon posjete Kosovu, Ashdown je otišao u Beograd kako bi se sreo sa predsjednikom Slobodanom Miloševićem. Uručio mu je pismo britanskog premijera Tonya Blaira, koji je pozvao jugoslovenskog predsjednika da prestane s pretjeranom i neselektivnom upotrebom sile.
Ashdown je zatim ispričao Miloševiću ono što je vidio tokom svog putovanja Kosovom. Rekao je Miloševiću da se akcije srpskih snaga na Kosovu “mogu opisati samo kao neselektivna, kaznena, smišljena da se nedužni civili istjeraju iz svojih domova, [i] da se ne može objasniti ciljanim vojnim operacijama…” Naglasio je Miloševiću da se akcijama srpskih snaga krše Ženevske konvencije i Milošević snosi krajnju odgovornost za njih.
Milošević je isprva glatko porekao da se išta od toga dešava na Kosovu. Nakon što je pritisnut, složio se da je moguće da su takve akcije u toku, ali je tvrdio da on nije odgovoran za njih i da će preduzeti potrebne korake da se s tim prestane i da se odgovorni kazne. Međutim, Milošević je takođe tvrdio da su takve mjere neophodne u borbi protiv terorizma i da svaka država ima pravo da to radi. Ashdown se složio s tim načelom, ali se nije složio da se ono što je vidio na Kosovu može opisati kao legitimna borba protiv terorizma. “Znao sam da akcije kakve je on preduzimao, neće uništiti terorizam, već da će stvoriti još više terorizma,” rekao je Ashdown.
Na kraju sastanka, Ashdown je takođe upozorio Miloševića da, ukoliko se akcije na Kosovu nastave, međunarodnoj zajednici neće preostati ništa drugo nego da interveniše i da bi se njemu moglo suditi za ratne zločine.
Paddy Ashdown je bio vođa Liberalne demokratske stranke, političke stranke u Velikoj Britaniji, od 1989. do 1999. godine. Iz Donjeg doma britanskog parlamenta se povukao 2001., dobio je viteško zvanje 2000., a 2001. mu je dodijeljena plemička titula. U maju 2002. postao je visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu i na tom položaju je ostao do maja 2006. godine.
Pročitajte celokupno svedočenje Paddy Ashdowna dato 14. marta 2002. i 15. marta 2002. (na engleskom)