Na svojoj 23. plenarnoj sjednici, sudije Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) pozdravili su usvajanje rezolucije br. 1329 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, od 30. Novembra 2000., kojom se uspostavlja grupa od 27 sudija ad litem i za dva člana proširuju žalbena vijeća kako MKSJ-a tako i Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu (MKSR).

Savjet bezbjednosti jednoglasno je usvojio rezoluciju i time odlučio dopuniti članove 12, 13 i 14 Statuta MKSJ-a.

U rezoluciji, članovi Savjeta bezbjednosti su izjavili da su "uvjereni da postoji potreba da se za uspostavljanjem grupe sudija ad litem pri Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju i za povećanjem broja sudija u žalbenim vijećima oba međunarodna suda kako bi im se omogućilo da završe svoj posao što je prije moguće".

MKSJ ZADOVOLJAN

Predsjednik Suda, sudija Claude Jorda, na to je dao sljedeću izjavu:

"Ova rezolucija, koja je rezultat više od godine dana, odobrava sprovođenje mehanizma sa sudijama ad litem i otvaranje po dva dodatna mjesta u žalbenim vijećima MKSJ-a i MKSR-a. Možemo biti u potpunosti zadovoljni.

Kao što sam ranije imao priliku da ukažem članovima Savjeta bezbjednosti, mi sada imamo apsolutnu obavezu da damo rezultate koji će opet iziskivati veliki trud i, iznad svega, blisku saradnju između tri organa Suda."

Rezolucija je usvojena nakon što je predsjednik Jorda, u maju ove godine, podnio izvještaj Generalnom sekretaru UN-a u ime sudija MKSJ-a.

U izvještaju, predsjednik Jorda se osvrnuo na trenutnu situaciju u vezi sa održavanjem suđenja pred Sudom i procijenio kako će se aktivnosti Suda vjerovatno razvijati u budućnosti, i to kako u srednjoročnom, tako i u dugoročnom periodu. Predsjednik Jorda je zaključio da će, ako Sud zadrži svoju sadašnju strukturu i ako nastavi funkcionisati u skladu sa postojećim procedurama, trebati dosta vremena da se okončaju suđenja svim osobama koje su optužene ili će biti optužene. Predložio je tri mjere za rješavanje ove situacije.

Prva od predloženih mjera bila je da se, većim angažovanjem viših pravnih savjetnika poboljša i bez odugovlačenja provodi predraspravna procedura, i time omogući sudijama da se usredsrede na suđenja.

Druga mjera se odnosila na stvaranje grupe sudija ad litem, iz koje bi Sud mogao da angažuje sudije i dopuni tri postojeća raspravna vijeća.

Treća od predloženih mjera je bila da se prošire žalbena vijeća oba Suda, tako što bi im se dodalo dvoje sudija koji bi došli iz raspravnih vijeća Međunarodnog suda za Ruandu.

SUDIJE AD LITEM

Sastav vijeća

Novi sastav vijeća, kako je naznačeno u aneksu rezolucije br. 1329, biće sljedeći:

Vijeća će biti sastavljena od 16 stalnih nezavisnih sudija, s tim da iz jedne države može biti imenovan samo jedan sudija, i najviše, u bilo kojem datom momentu, devet nezavisnih sudija ad litem imenovanih u skladu sa paragrafom 2 člana 13 ter Statuta, s tim da iz jedne države može biti imenovan samo jedan sudija. Tri stalne sudije i najviše, u bilo kojem datom momentu, šest sudija ad litem biće članovi svakog raspravnog vijeća. Svako raspravno vijeće kojem su dodijeljene sudije ad litem može biti podijeljeno u odjele od po tri sudije, sastavljene i od stalnih i od sudija ad litem. Odjel nekog raspravnog vijeća imaće po Statutu ista ovlaštenja i odgovornosti kao i raspravno vijeće i donosiće presude u skladu sa istim pravilima. Sedam stalnih sudija biće članovi Žalbenog vijeća. Žalbeno vijeće će, za svaku žalbu, biti sastavljeno od pet svojih članova.

Izbor i imenovanje

Pri usvajanju rezolucije br. 1329, Savjet bezbjednosti je zahtjevao "od Generalnog sekretara da obavi praktične pripreme…za što brži izbor 27 sudija ad litem u skladu sa članom 13 ter Statuta Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju".

Od država članica UN-a biće zatraženo da nominiraju kandidate za popunjavanje novih sudijskih mjesta. Generalna skupština UN-a će potom izvršiti izbor sudija sa liste koju će dostaviti Savjet bezbjednosti. Procedura za odabir i izbor sudija ad litem detaljno je izložena u aneksu rezolucije br. 1329.