Website o naslijeđu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju

Od zatvaranja MKSJ-a 31. decembra 2017., Mehanizam održava ovaj website u okviru svoje misije očuvanja i promovisanja naslijeđa međunarodnih krivičnih sudova UN-a.

 Posjetite website Mehanizma.

Obraćanje predsednika Robinsona Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST
PREDSEDNIK
(Isključivo za medije. Nije zvaničan dokument.)
 

Hag, 6. decembar 2010.
NJ/MOW/1375t


Obraćanje predsednika Robinsona Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija

Sudija Patrick Robinson, predsednik MKSJ

Predsednik Međunarodnog suda sudija Judge Patrick Robinson danas je obavestio Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija o radu Međunarodnog suda. Naglasio je pritiske koje podnose osoblje i resursi na Međunarodnom sudu i pozvao na mere kako bi se umanjila dinamika odlaska zaposlenih. Takođe je ponovio svoj poziv za formiranje fonda za žrtve ratnih zločina.

Predsednik je objasnio da Međunarodni sud “nastavlja da preduzima sve moguće mere kako bi ubrzao suđenja koja se pred njim vode, bez žrtvovanja pravičnosti postupka”.  Međutim, napomenuo je da “sudije osećaju izuzetan pritisak da ubrzaju rad Međunarodnog suda” i da “sudije imaju pravo na atmosferu oslobođenu spoljnih pritisaka kako njihova nezavisnost ne bi bila kompromitovana ili kako se ne bi stekao takav utisak”.

Predsednik je rekao da je, uprkos ovim merama da se ubrzaju suđenja, došlo do izmena predviđenih rokova suđenja zbog uticaja izvan kontrole Međunarodnog suda poput “zastrašivanja svedoka, nepojavljivanja svedoka, bolesti optuženih, smrti branilaca, komplikacija povezanih sa samozastupanjem optuženih, pronalaženja novih dokaza i odlaska zaposlenih”.

Što se tiče pitanja odlaska zaposlenih koje ima izrazito negativan efekat, predsednik je zahvalio Savetu bezbednosti na Rezoluciji 1931, koja napominje važnost toga da Međunarodni sud ima adekvatno osoblje kako bi svoj rad okončao ekspeditivno i poziva Sekretarijat UN i druga relevantna tela UN da nastave saradnju sa sekretarom Međunarodnog suda kako bi se pronašla praktična rešenja ovog problema. Predsednik je, međutim, naglasio zabrinutost zbog činjenice da ova rezolucija nije sprovedena u delo.

Predsednik je objasnio da je nastala konfuzija u vezi sa sprovođenjem dve preporuke koje je dao Koordinacioni odbor zaposlenih i menadžmenta u junu 2010. Prva preporuka, da se osoblju Međunarodnog suda odobre dvogodišnji ugovori s mogućnošću produženja na još dve godine, nije mogao biti sproveden u delo jer Međunarodni sud nema odobrena budžetska sredstva. Drugu preporuku, da osoblje Međunarodnog suda ima prioritet pri razmatranju stalnih ugovora, narušilo je to što je Služba za upravljanje ljudskim resursima prosledila zahteve Međunarodnog suda za konverziju ugovora jednom centralnom odboru za reviziju, gde će oni verovatno ostati neko vreme.

Predsednik je ponovio svoj poziv da se formira fond za žrtve zločina iz nadležnosti Međunarodnog suda. Izjavio je da “da bi se postigao trajan mir, pravda mora biti ne samo retributivna —mora biti i restorativna”. Rekao je da bi taj fond bio “komplementaran suđenjima pred Međunarodnim sudom utoliko što bi žrtvama pružio neophodne resurse da ponovo izgrade svoje živote”.

Podnoseći ovaj predlog predsednik je izjavio: “Međunarodni sud je vrlo svestan finansijskih teškoća s kojim se susreću države članice. Nije nam promaklo ni to da je važnost koncepta pravde u poslednje vreme na udaru. Ali upravo u teškim vremenima moramo biti istrajni u odbrani uloge koju pravda ima u našem društvu. Ne smemo izgubiti iz vida razlog zbog kojeg je Savet bezbednosti uopšte ustanovio Međunarodni sud”.

Završavajući svoj govor, predsednik je istakao da je pravda bitna “jer u svetu bez pravde, sila bi odlučivala šta je ispravno, a slabiji bi bili ostavljeni na milost i nemilost jačih”. Kao “graditelje te pravde” u bivšoj Jugoslaviji, predsednik je pozvao članice Saveta bezbednosti da podrže Međunarodni sud u ostvarenju njihove “vizije sveta kojim vlada pravo, a ne sila”. 

Svakih šest meseci predsednik i tužilac podnose Savetu bezbednosti svoje procene napretka postignutog u procesu primene strategije okončanja rada Međunarodnog suda u skladu s Rezolucijom 1534. U izveštajima se navode preduzete mere i one koje tek treba preduzeti kako bi se okončao rad Međunarodnog suda.

U najnovijem izveštaju o strategiji okončanja rada Međunarodnog suda procenjuje se da će od deset predmeta u pretresnoj ili pretpretresnoj fazi postupka četiri biti okončana sledeće godine, a očekuje se da će pet predmeta biti okončano 2012. godine. Očekuje se da će suđenje Radovanu Karadžiću biti okončano krajem 2013. godine. Predviđa se da svi žalbeni proces budu okončani do kraja 2014. godine, iako nedavna, neizbežna odgađanja u predmetu Karadžić sugerišu da će ovaj datum biti potrebno razmotriti u dogledno vreme.

Pored toga, predsednik podnosi godišnji izveštaj Savetu bezbednosti i Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Godišnji izveštaj, koji se obično podnosi u novembru, odnosi se na dvanaestomesečni period od 1. avgusta do 31. jula i uključuje pregled aktivnosti svih službi Međunarodnog suda.

Od svog osnivanja pre 17 godina Međunarodni sud je podigao optužnice protiv 161 lica za ratne zločine počinjene na teritoriji bivše Jugoslavije. Postupci protiv 125 lica su okončani. Samo dvojica optuženih su i dalje u bekstvu – Ratko Mladić i Goran Hadžić.

*****

Celokupni tekst predsednikovog govora

Najnoviji izveštaj o strategiji okončanja rada Međunarodnog suda dostupan je:
              
  Na engleskom
  Na francuskom

Arhiva svih izveštaja o okončanju rada Međunarodnog suda iz prethodnih godina dostupna je na:
http://www.icty.org/tabs/14/2

Arhiva svih obraćanja zvaničnika Međunarodnog suda dostupna je na:
http://www.icty.org/sid/10259

*****

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju
Za više informacija stupite u kontakt s našom Službom za medije/komunikacije
Tel.: +31-70-512-8752; 512-5343; 512-5356 Fax: +31-70-512-5355 - Email: press [at] icty.org

Pratite MKSJ na Twitteru i Youtubeu