Website o naslijeđu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju

Od zatvaranja MKSJ-a 31. decembra 2017., Mehanizam održava ovaj website u okviru svoje misije očuvanja i promovisanja naslijeđa međunarodnih krivičnih sudova UN-a.

 Posjetite website Mehanizma.

Obraćanje sudije Theodora Merona, presjednika međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Generalnoj Skupštini Ujedinjenih Nacija

Obraćanje sudije Theodora Merona, presjednika međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Generalnoj Skupštini Ujedinjenih Nacija

Saopštenje za javnost
(Isključivo za medije. Nije službeni dokument.)
PREDSJEDNIK

Haag, 11. oktobar 2005.
JP/MO/1012-t

OBRAĆANJE SUDIJE THEODORA MERONA,

PREDSJEDNIKA MEĐUNARODNOG KRIVIČNOG SUDA ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU, GENERALNOJ SKUPŠTINI UJEDINJENIH NACIJA

Vaše ekselencije,

Velika mi je čast ponovno se obratiti ovoj uvaženoj Skupštini. Danas vam, s velikim zadovoljstvom, predstavljam dvanaesti godišnji izvještaj Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Ali prije nego što to učinim, želim zahvaliti vama, zemljama članicama Ujedinjenih nacija, na presudnoj podršci koju dugo vremena pružate Međunarodnom sudu. Takva ustrajna podrška omogućila je da povijesna vizija našeg Međunarodnog suda postane opipljiva i uvjerljiva snaga u potrazi za mirom, pravdom i pomirenjem u regiji bivše Jugoslavije.

Otkako sam prije godinu Skupštini podnio svoj posljednji izvještaj, nastavili smo energično raditi kako bismo ostvarili našu presudno važnu misiju. Zadovoljstvo mi je izvijestiti vas u vezi s tim da i dalje marljivo i energično nastojimo ostvariti našu misiju i nastavljamo velikim koracima ići naprijed uprkos značajnim poteškoćama. Ove su godine Pretresna vijeća i Žalbeno vijeće saslušali i riješili rekordan broj predmeta. U vremenu na koje se odnosi izvještaj, Pretresna vijeća Međunarodnog suda, koja nastavljaju raditi punim kapacitetom, radila su na 37 predmeta. Žalbeno vijeće je donijelo odluke po pet žalbi na presude kao i po 23 interlokutorne žalbe. Važno je napomenuti da su četiri predmeta takođe proslijeđena nacionalnim sudovima, a tri odluke u tim predmetima trenutno su u žalbenom postupku.

Mi ne želimo, međutim, počivati na lovorikama. I dalje tražimo nove i kreativne metode koje bi mogle povećati efikasnost naših postupaka i smanjiti cijenu našeg funkcioniranja, a da ne žrtvujemo kvalitet našeg rada. I doista, u proteklih godinu dana bilo je nekoliko važnih unutarnjih reformi kako bi se osiguralo postupanje u skladu s rezolucijama 1503 i 1534 Savjeta bezbjednosti, koje zajedno izlažu u glavnim crtama strategiju okončanja rada Međunarodnog suda. U svom posljednjem obraćanju Savjetu bezbjednosti (maj-jun 2005.), procijenio sam da bi do 2009. Međunarodni sud mogao završiti suđenja svim optuženima koji su tada bili u pritvoru; ali takođe sam upozorio da bi daljnji rast broja predmeta doveo do toga da bi ostvarivanje tog ambicioznog cilja u potpunosti zavisilo o rješavanju barem nekih predmeta potvrdnim izjašnjavanjem o krivici. Proveli smo brojne promjene kako bismo osigurali nastavak rada maksimalnim kapacitetom. Posebno je važno da je izmijenjeno nekoliko proceduralnih pravila, čime su naši postupci značajno ubrzani, a da nismo žrtvovali prava optuženih na propisan postupak.

Suočeni s novim optužnicama, dolaskom novih optuženih i bjegunaca, te samo s jednim novim potvrdnim izjašnjavanjem o krivici, udvostručili smo napore ne samo da nastavimo raditi brzo i postojano, već i da osiguramo da pravda bude zadovoljena i za žrtve i za optužene; da se poštuje propisan postupak; i da optuženima budu osigurana pravična suđenja u skladu s najvišim standardima međunarodnog prava.

Trenutno su na Međunarodnom sudu u pretpretresnoj fazi tri "suđenja grupi optuženih», koja su novitet. Procesuiranjem nekoliko predmeta za koje je Međunarodni sud zaključio da se temelje na istim činjeničnim scenarijima u okviru jednog jedinog, većeg procesa, cilj je "suđenja grupi optuženih" povećanje efikasnosti Međunarodnog suda uz zadržavanje pravičnosti postupka prema optuženima. Pretresno vijeće je već odobrilo spajanje optužnica u prvom od tih značajnih predmeta, čime je omogućeno da osmorica optuženih u vezi sa Srebrenicom, iz šest raznih predmeta, budu procesuirani u okviru nadležnosti jednog sudskog vijeća (devetorica, ako bjegunac Tolimir bude uhapšen). Druga dva "suđenja grupi optuženih" na popisu predmeta Međunarodnog suda uključuju šestoricu, odnosno sedmoricu optuženih (osmoricu ako bude uhapšen bjegunac Đorđević).

Takođe smo pomno ispitali našu praksu i postupke u potrazi za načinima na koje bismo osigurali da Međunarodni sud ispuni svoj mandat. U vezi s tim, danas mi je zadovoljstvo izvijestiti da sva odjeljenja Međunarodnog suda koordiniraju svoja napore da povećaju efikasnost i osiguraju da resursi Međunarodnog suda budu usredotočeni na gonjenje najviše rangiranih osoba koje se optužene za najteže zločine.

Takođe sam osnovao dvije sudske radne grupe: jednu koja ispituje načine na koje bi se mogla ubrzati suđenja, i drugu koja ispituje kako ubrzati žalbene postupke. Radna grupa koja se bavi suđenjima, a kojom predsjedava sudija Bonomy, razmatra prijedloge da se pretpretresni postupci i suđenja djelotvornije organiziraju i da se osigura dodatni prostor za sudnice. Radna grupa koja se bavi žalbenim postupcima, kojom trenutno predsjedava sudija Mumba, ispituje pravila koja reguliraju prihvatljivost dodatnih dokaza u fazi žalbenog postupka, te razmatra razne postupke kojima bi se uštedjelo vrijeme pri prevođenju odluka i presuda žaliocima. Radna grupa koja se bavi žalbenim postupcima predstavila je više prijedloga plenarnom sastanku sudija, nakon čega su date preporuke Odboru za Pravilnik o postupku i dokazima. Izmjenama pravila predlaže se smanjenje vremena za konzultacije za žalbe na kaznu, odvajaju se podnesci u vezi s dodatnim dokazima od podnošenja žalbi utemeljenih na meritumu kako bi se izbjegli uzastopni podnesci u vezi s dodatnim dokazima, i povećavaju se ovlaštenja predžalbenog sudije da rješava rutinske zahtjeve bez saslušavanja druge strane u postupku, osim ako to nije unaprijed određeno zahtjevom.

Ove smo godine poboljšali komunikaciju između Udruženja advokata odbrane i Međunarodnog suda nastojeći povećati efikasnost pustupaka. Osim toga, u februaru je uveden probni sistem e-Sud. Ovaj sistem, koji objedinjuje sve dokumente koji se odnose na neki predmet u središnju elektronsku bazu podataka, povećat će dostupnost informacija i ubrzati postupke. Drugi pozitivni događaj ove godine bilo je donošenje rezolucije 1597 Savjeta bezbjednosti, kojom se omogućava ponovna nominacija i reizbor bivših i sadašnjih sudija ad litem, čime se povećava kontinuitet i stručnost. Izbori su održani 24. augusta 2005, i sada imamo izabranu skupinu od 27 iskusnih pravnika koji su spremni raditi na Međunarodnom sudu kao sudije ad litem. Počinjemo, po potrebi, iz te skupine pozivati prve sudije ad litem kako bismo upotpunili naša sudska vijeća.

Osim provođenja naših vlastitih reformi, snažno smo poduprli reforme usmjerene na vladavinu prava u zemljama bivše Jugoslavije kojima se jača njihova sposobnost da pred lice pravde dovedu počinioce zločina koji su u nadležnosti MKSJ-a. U vezi s tim, zadovoljstvo mi je izvijestiti vas da je Državni sud Bosne i Hercegovine 9. marta 2005. otvorio Vijeće za ratne zločine. To je doista historijsko postignuće za narod Bosne i Hercegovine i međunarodnu zajednicu u cjelini. To je postignuto koordiniranim naporima Vlade i naroda Bosne i Hercegovine, Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, Međunarodnog suda, vlada zemalja donatora i međunarodne zajednice. Uprkos ozbiljnim poteškoćama, ovaj izniman trud je rezultirao time da je Vijeće za ratne zločine uspostavljeno i da je profunkcioniralo u izuzetno kratkom vremenskom razdoblju.

Kao dio Strategije okončanja rada, Međunarodni sud je počeo tom Vijeću proslijeđivati predmete koji se odnose na srednje i niže rangirane optužene. Dosad je tužiteljica podnijela 12 zahtjeva za prosljeđivanje koji uključuju 20 optuženih. Do ovog trenutka, održani su pretresi u vezi sa šest zahtjeva, a jedan je zahtjev povučen. Vijeće za prosljeđivanje je odobrilo pet zahtjeva: četiri za prosljeđivanje Vijeću za ratne zločine Bosne i Hercegovine i jedan za prosljeđivanje Republici Hrvatskoj. Jedan zahtjev je odbijen. Na četiri odluke o prosljeđivanju predmeta uložene su žalbe, a Žalbeno vijeće je potvrdilo jedno od prosljeđivanja.

Međunarodni sud nastavlja stvarati pravne i logističke temelje za prosljeđivanje optužnica protiv niže i srednje rangiranih optuženih nacionalnim sudovima. Podržali smo inicijative za izgradnju lokalnih kapaciteta putem seminara za sudije i tužioce u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Djelimično kao rezultat tih seminara, lokalni profesionalizam i sposobnost za procesuiranje takvih složenih predmeta stalno se povećava. Međunarodni sud je takođe distribuirao ključne materijale prevedene na glavne jezike regije, te i dalje razvija bliske odnose s pravnim stručnjacima, zajednicom ne-vladinih organizacija, lokalnim medijima i vladama.

Od presudne je važnosti da je MKSJ tokom protekle godine uložio još veće napore da uvjeri države bivše Jugoslavije da aktivno tragaju za optuženim pojedincima koji su još na slobodi i uhapse ih. Tokom razdoblja na koji se odnosi izvještaj, 24 optužena su prebačena ili predana Haagu. Tako ostaje još samo sedam bjegunaca koje tek treba uhapsiti, iako smo ozbiljno zabrinuti zbog toga što su među ovom sedmoricom i tri najvažnija optužena: Radovan Karadžić, Ratko Mladić i Ante Gotovina.

Od zemalja članica tražimo punu saradnju dok nastojimo pred lice pravde dovesti počinioce stahota koje su 90-ih godina prošlog stoljeća obilježile Balkan, razarajući stotine hiljada života. Nacije čiji su predstavnici danas ovdje moraju prepoznati opasnosti za međunarodnu pravdu ako ovi bjegunci izmaknu Međunarodnom sudu. Vrlo je jasno: na povijesna postignuća Međunarodnog suda pasti će tamna sjena ako optuženi najvišeg ranga ne budu dovedeni pred lice pravde u Haag. Moramo zajednički djelovati kako bi izbjegli tu prijetnju ostavštini Međunarodnog suda i međunarodnoj pravdi. U mjesecu julu bila je deseta godišnjica strašnog pokolja u Srebrenici - gdje je po prijekom postupku pogubljeno oko 7.900 Muslimana, muškaraca i mladića, što je Međunarodni sud okarakterizirao genocidom. Imao sam čast da govorim na dirljivoj ceremoniji na komemoraciji žrtava 11. jula 2005. Osumnjičeni za planiranje tog genocida, Karadžić i Mladić, sada su u bjekstvu već cijelo desetljeće. Ne možemo se ne složiti s rezolucijom Evropskog parlamenta iz jula u kojoj stoji da je hvatanje, dovođenje i osuda onih koji su krivi za ratne zločine minimalni čin poštovanja prema hiljadama žrtava ratnih zločina u Srebrenici i drugdje. S obzirom na tako užasne prošle događaje, hapšenje i suđenje ovoj trojici optuženih najvišeg ranga najmanje je što možemo učiniti.

Puna saradnja zemalja u regiji od najveće je važnosti kako bi se osiguralo hapšenje preostalih bjegunaca. Saradnja država se unekoliko poboljšala u nekim predmetima tokom protekle godine. Došlo je do velikog povećanja broja optuženih koji su dovedeni na Međunarodni sud – 24 od kraja prošle godine – zahvaljujući naporima vlasti i Srbije i Crne Gore i Republike Srpske. Ipak, srpska Vlada nije izvršila druge naloge za hapšenje koje im je poslao Međunarodni sud. Za petoricu od sedam optuženih koji su još na slobodi, uključujući Mladića, vjeruje se da se nalaze u Srbiji i Crnoj Gori ili Republici Srpskoj.

U cjelini, razina saradnje Republike Srpske s Međunarodnim sudom i dalje je nedovoljna, jer nije pružila nikakve informacije o Karadžiću i Mladiću, i nije Haagu dostavila ratnu dokumentaciju. Razina hrvatske saradnje je i dalje u većini područja zadovoljavajuća, sa značajnom iznimkom kad se radi o neuspjehu te zemlje da uhapsi Gotovinu i preda ga Haagu. Na kraju, samo je po sebi jasno da kad i ako bjegunci prijeđu granice kako bi izbjegli hapšenje, vlasti države u koju prijeđu imat će sličnu obavezu da tragaju za tim bjeguncima, uhapse ih i dovedu u Haag bez odgađanja.

Nadam se da je iz izloženog jasno da je Međunarodni sud tokom protekle godine radio svom snagom. Jedan od glavnih faktora koji je pridonio sposobnosti Međunarodnog suda da radi punim kapacitetom i povećanom efikasnošću bilo je ukidanje zabrane zapošljavanja od strane Generalne skupštine u januaru 2005. Kao što sam izvijestio prošle godine, zabrana zapošljavanja u 2004. ugrozila je sposobnost Međunarodnog suda da okonča svoj zadatak. Ukidanjem zabrane zapošljavanja i donošenjem rezolucije 59/274 Generalne skupštine, kojom su osigurana prijeko potrebna sredstva, mogli smo zamijeniti neophodno osoblje i nastaviti brzo raditi. Kako bismo izbjegli ponavljanje takvih poteškoća, pozivam sve države da pravovremeno plaćaju svoje doprinose.

U jednom smislu građani bivše Jugoslavije imaju sreće u usporedbi s drugim ratom pogođenim područjima: oni imaju ovaj Međunarodni sud. Međunarodni sud nije samo na bitan i trajan način priodnio pružanju pravde hiljadama ljudi u regiji, on je takođe uspostavio bitan historijski zapis o strahotama koje su bile posljedica rata. To što je Međunarodni sud pripisao osobnu krivičnu odgovornost onima koji su zloupotrebili svoje vodeće položaje i ovlaštenja pomaže da se otkloni mišljenje da određene odmetnute nacije i etničke grupe zauvijek moraju na sebi nositi ljagu nedjela njihovih vođa. Postignuća Međunarodnog suda takođe su dovela do većeg poštivanja vladavine prava, što je izazvalo pravosudne reforme diljem regije. Pravda je bitni element nacionalnog pomirenja, te stoga mir i pravda idu ruku pod ruku. Zahvaljujući u velikoj mjeri Međunarodnom sudu, države bivše Jugoslavije sada imaju mogućnost da izgrade trajan mir.

Štoviše, pozitivni efekti djelovanja Međunarodnog suda osjećaju se daleko šire od regije Balkana. Rad MKSJ-a je osporio zloglasnu tradiciju nekažnjavanja najviših funkcionara koji čine najteže međunarodne zločine. Tokom 11 godina svog postojanja, Međunarodni sud je takođe pokazao da je transparentna međunarodna pravda ostvariva. Uspostavili smo impresivan i jedinstven korpus sudske prakse i o materijalnom međunarodnom humanitarnom pravu i krivičnom pravu, a naročito o krivičnom postupku – temi o kojoj je od vremena Nürnberga bilo malo prethodnih primjera.. Naše odluke o proceduralnom i materijalnom pravu sada pružaju temelj svim međunarodnim krivičnim sudovima, a naš uspjeh služi kao model za nacionalno gonjenje onih koji čine strahote u ratu. Naše glavne odluke o međunarodnom humanitarnom pravu pružit će bitne smejrnice sudovima u bivšoj Jugoslaviji, a naše osoblje dijeli svoje vrlo vrijedno iskustvo podučavajući osoblje tih novoosnovanih sudova. Naša sudska praksa isto će tako pridonijeti uspjehu drugih nacionalnih i međunarodnih sudova koji će imati zadatak provoditi međunarodno humanitarno pravo, uključujući Posebni sud za Sierra Leone i Međunarodni krivični sud kojima je, i jednom i drugom, naš Međunarodni sud poslužio kao model. Na kraju, razumijevanje međunarodnog humanitarnog prava i krivičnog prava dramatično je poraslo otkako svijet prati postupke u Hagu.

Kao i mnoge vrijedne stvari, to ima cijenu. Predmeti pred Međunarodnim sudom po definiciji su veliki i složeni, a naši su postupci stoga nužno dugački i skupi. Zločini za koje su podignute optužnice – povezani s cijelim vojnim kampanjama – često su se događali tokom mjeseci i godina, na mnogim lokacijama, a počinilo ih je više optuženih. S optužnicama s mnogo tačaka u nekim predmetima, desecima ili stotinama svjedoka, hiljadama stranica dokumenata – od kojih većina mora biti prevedena sa jezika regije na engleski ili francuski, radne jezike Međunarodnog suda – ta su suđenja izuzetno složena. Vaša kontinuirana financijska podrška od ključne je važnosti za naš uspjeh. A, moram reći, sredstva potrebna da se dovrši misija Međunarodnog suda mala su cijena za značajne koristi koje proistječu iz rada Međunarodnog suda. Kao što je princ Zaid Al-Hadidi, predstavnik Jordana u Ujedinjenim nacijama, mudro istaknuo, mir je daleko isplativiji nego rat. I doista, godišnja cijena funkcioniranja Međunarodnog suda manja je od jedne dvadesetine godišnje cijene mirovnih operacija u bivšoj Jugoslaviji tokom rata. S punom podrškom svih zemalja članica, radujemo se okončanju naše važne misije, te stvaranju modela za krivične sudove koji će tek biti osnovani.

I dok je prošlo deset godina od strahota u Srebrenici, kontinuirana podrška međunarodne zajednice Međunarodnom sudu važnija je nego ikad kako bi se svijetu pokazalo da se takvi zločini neće tolerirati i neće proći nekažnjeni. Rad Međunarodnog suda osigurat će da najodgovorniji za takve teške međunarodne zločine – dok se žustro približavamo kraju rada Međunarodnog suda – i dalje budu suđeni po najvišim standardima međunarodnog prava. Naše glavne odluke i dalje će pružati temeljne smejrnice za pravično i efikasno gonjenje onih koji čine strahote u ratu.

Na kraju, uvaženi članovi Generalne skupštine, želio bih vas obavijestiti da će moj mandat predsjednika MKSJ-a završiti sredinom novembra, iako ću nastaviti raditi kao sudija Žalbenog vijeća. Ovo je dakle moje posljednje pojavljivanje pred vama u svojstvu predsjednika Međunarodnog suda. Doista mi je bila velika čast i privilegija biti na čelu ove izvanredne institucije. Molim vas, dopustite mi da vam ovom prigodom svima izrazim svoju iskrenu zahvalnost na vašoj kontinuiranoj podršci Međunarodnom sudu, i naravno, međunarodnoj pravdi, te borbi protiv nekažnjavanja.

******

Postupke pred Međunarodnim sudom možete pratiti na Internet stranici Međunarodnog suda: www.icty.org.