Website o naslijeđu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju

Od zatvaranja MKSJ-a 31. decembra 2017., Mehanizam održava ovaj website u okviru svoje misije očuvanja i promovisanja naslijeđa međunarodnih krivičnih sudova UN-a.

 Posjetite website Mehanizma.

Odbijen zahtjev Dragana Nikolića da se ustanovi protivpravno hapšenje

Press Release . Communiqué de presse . Saopštenje
za javnost

(Isključivo za medije. Nije službeni dokument.)

CHAMBERS
CHAMBRES
SUDSKA
VIJEĆA
 

Hag,
9. oktobar 2002.

JL/P.I.S./701-t


ODBIJEN
ZAHTJEV DRAGANA NIKOLIĆA DA SE USTANOVI

PROTIVPRAVNO HAPŠENJE


Pretresno
vijeće II, u sastavu: sudija Schomburg, predsjedavajući, sudija
Mumba i sudija Agius, danas 9. oktobra 2002., donijelo je odluku u predmetu
Tužilac protiv Dragana Nikolića. Optuženi Nikolić je podnio
molbu u kojoj navodi da je njegovo hapšenje i dovođenje pred Međunarodni
krivični sud za bivšu Jugoslaviju bilo nelegalno. Tražio je puštanje
na slobodu i povlačenje optužnice koja ga tereti. Sudsko vijeće
je odbilo taj zahtjev.


Sudsko
vijeće je razmatralo njegove tvrdnje da su 20. aprila 2000. nepoznate
osobe navodno nelegalno lišile slobode i odvele optuženog sa teritorije
Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) i prebacile ga na teritoriju Bosne
i Hercegovine. SFOR ga je uhapsio i pritvorio na teritoriji Bosne i Hercegovine,
te ga i prebacio na Međunarodni krivični sud u Hagu.


Sudsko
vijeće je navelo da se ne može zaključiti da su SFOR i Tužilaštvo
učestvovali u navodnom bespravnom hapšenju i otmici. SFOR je djelovao
u skladu sa nadležnošću za koju ga je ovlastio NATO/Severno-atlantski
savjet i procedurom dovorenenom između SHAPE-a i Tužilaštva. Sudsko
vijeće je zaključilo da u konkretnim okolnostima ovog slučaja,
relevantne snage SFOR-a nisu imale drugog izbora već su morale uhapsiti
i pritvoriti optuženog. Sudsko vijeće smatra da se za ponašanje nepoznatih
izvršilaca u SRJ ne može smatrati odgovornim ni SFOR ni Tužilaštvo.


Sudsko
vijeće je razmatralo da li se način na koji je optuženi doveden
pred Međunarodni sud može smatrati povredom teritorijalnog suvereniteta
SRJ, ljudskih prava optuženog ili propisnog pravnog postupka. Vijeće
je razmatralo domaću sudsku praksu raznih država u takvim pitanjima.
Vijeće je uzelo u obzir razliku u odnosu na pristup koji traži član
29 Statuta i bezuslovna obaveza država da postupaju po nalozima Međunarodnog
krivičnog suda. Vijeće je zaključilo sljedeće:


ni SFOR-a
ni Tužilaštvo nisu povrijedili teritorijalni suverenitet SRJ;

optuženi
nije podvrgnut postupanju tako ozbiljne prirode da bi to moglo postati
pravna prepreka ostvarivanju nadležnosti ovog Suda;

nije bilo
povreda fundamentalnih načela propisnog pravnog postupka.

Zahtjevi
za puštanje optuženog na slobodu i za odbacivanje optužnice se odbijaju.


*****