| 
 Den Haag, 11. decembra 2001.
  
        JL/P.I.S./648-t 
  
  
STEVAN TODOROVIĆ 
        PREBAČEN U ŠPANIJU NA IZDRŽAVANJE ZATVORSKE KAZNE 
  
	U utorak 11. decembra 2001., 
        Stevan Todorović je prebačen u Španiju na izdržavanje kazne koju 
        mu je izreklo pretresno vijeće Međunarodnog krivičnog suda 
        za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). 
  
 	Španija je 28. marta 2000. 
        godine postala sedma država članica UN-a koja je sklopila Sporazum 
        o provedbi kazni sa Međunarodnim sudom. Ostale države su: Italija 
        (sporazum potpisan 6. februara 1997.), Finska (7. maja 1997.), Norveška 
        (24. aprila 1998.), Švedska (23. februara 1999.), Austrija (23. jula 1999.) 
        i Francuska (25. februara 2000.). 
  
 	Ovaj sporazum se razlikuje 
        od drugih sporazuma o provedbi kazni koje su države potpisale sa Ujedinjenim 
        narodima po tome što određuje da će provjere uslova u zatvoru 
        i tretmana osuđenih osoba vršiti Paritetna komisija umjesto MKCK. 
        Uz to, sporazum propisuje da će Španija razmatrati provođenje 
        samo onih kazni izrečenih na Međunarodnom sudu čije trajanje 
        ne prelazi najdužu moguću kaznu za bilo koji zločin prema zakonu 
        Španije (trenutno 30 godina).  
  
KONTEKST 
  
  
Stevan Todorović je prvobitno 
        bio jedan od petorice optuženih u predmetu Simić i ostali. 
        U drugoj izmijenjenoj optužnici, koja je potvrđena 11. decembra 1998. 
        (redigovana 25. marta 1999. čime su iz optužnice otklonjena druga 
        imena pod kojima se optuženi vodio) navodi se da su 17. aprila 1992. srpske 
        vojne snage iz bivše Jugoslavije nasilno preuzele vlast u gradu Bosanskom 
        Šamcu a zatim i u cijeloj opštini Bosanski Šamac, te su objavile da je 
        opštinsku vlast zamijenila "srpska opština Bosanski Šamac". 
        Prije preuzimanja vlasti, u ovoj opštini živjelo je preko 17. 000 bosanskih 
        Hrvata i bosanskih Muslimana, a do maja 1995. ostalo ih je manje od 300.
         
  
 Takođe se navodi da su 13. 
        jula ili oko tog datuma snage armije bosanskih Srba nasilno preuzele kontrolu 
        nad susjednom opštinom Odžak, te osnovali "Krizni štab srpske opštine 
        Bosanski Šamac" (srpski Krizni štab), kako bi zadržali kontrolu nad 
        opštinskom vladom. Prije zauzimanja opštine, u njoj je živjelo preko 22. 
        500 bosanskih Hrvata i bosanskih Muslimana, a do maja 1995. skoro svi 
        su izbjegli, silom protjerani ili ubijeni. "Etničko čišćenje" 
        nastavilo se u obje opštine nakon preuzimanja vlasti. 
  
 Optuženi se konkretno tereti za 
        navodno učestvovanje u sprovođenju, planiranju, poticanju, naređivanju 
        ili na druge načine pomaganju i doprinošenju u kampanji progona i 
        "etničkog čiščenja" i činjenju drugih teških 
        kršenja međunarodnog humanitarnog prava usmjerenih protiv bosanskih 
        Hrvata, bosanskih Srba i drugih nesrpskih civila koji su živjeli u opštinama 
        Bosanski Šamac i Odžak, na teritoriji Bosne i Hercegovine, u periodu od 
        približno 1. septembra 1992. do 31. decembra 1993. godine.  
  
 Prema optužnici Stevan Todorović 
        je od 17. aprila 1992. bio šef policije za opštinu Bosanski Šamac i član 
        srpskog kriznog štaba. U tom svojstvu je bio nadređen svim drugim 
        policajcima u Bosanskom Šamcu.  
  
Tačke optužnice 
  
U optužnici se Stevan Todorović 
        tereti na osnovnu individualne krivične odgovornosti (član 7(1) 
        Statuta Međunarodnog suda) i krivične odgovornosti nadređenog 
        (član 7(3)) za zločine protiv čovječnosti (član 5-progoni 
        na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi). 
  
Suđenje 
  
Dana 13. decembra 2000. održan 
        je pretres povodom zajedničkog ex parte i povjerljivog prijedloga 
        koji su 29. novembra 2000. podnijeli Tužilaštvo i branilac Stevana Todorovića. 
        U ovom prijedlogu bio je izračen sporazum o izjašnjavanju o krivici 
        po kojem bi se Stevan Todorović izjasnio krivim po tački 1 optužnice, 
        naime za progone na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, kao zločin 
        protiv čovječnosti. Prema ovom sporazumu optuženi bi takođe 
        povukao sve podneske koji se nalaze pred Pretresnim vijećem u vezi 
        sa pretresom s izvođenjem dokaza povodom okolnosti njegovog hapšenja 
        i njegovim zahtjevom za pravosudnu pomoć. Konkretno, on bi povukao 
        navode da je njegovo hapšenje bilo nezakonito te da su SFOR i NATO uključeni 
        u nezakonite aktivnosti u vezi s ovim hapšenjem.  
  
 Tužilaštvo je izjavilo da će 
        i formalno tražiti povlačenje tačaka 2-27 optužnice (deportacija 
        i preseljavanje, ubistva, premlaćivanje, seksulano zlostavljenje i 
        mučenje) protiv Stevana Todorovića te da će preporučiti 
        Pretresnom vijeću da odredi kaznu ne kraću od pet godina i ne 
        dulju od 12 godina.  
  
 Dana 19. januara 2001., Pretresno 
        vijeće je optuženog "proglasilo krivim na osnovu njegovog 
        potvrdnog izjašnjavanja o krivici" čime su ispunjeni kriteriji 
        postavljeni u članu 62 bis Pravilnika o postupku i dokazima. 
  
Razdvajanje postupaka: 
  
Pretresno vijeće je 24. januara 
        2001. izdalo nalog prema kojem se suđenje Stevanu Todoroviću razdvaja 
        od suđenja četvorici suoptuženih (vidi predmet Simić i 
        ostali). 
  
Presuda o kazni 
  
Pretres o kazni je održan 4. maja 
        2001. Pretresno vijeće je 31. jula 2001. Stevana Todorovića osudilo 
        na deset godina zatvora. 
  
Uračunavanje u kaznu vremena 
        provedenog u pritvoru 
  
Optuženi ima pravo da mu se vrijeme 
        provedeno u pritvoru od 27. septembra 1998. uračuna u kaznu. 
  
***** 
 
  |