| 
 Den 
        Haag, 18. januara 2002.
  
        JL/P.I.S./654-t 
     
  
  
SUĐENJE BRĐANINU 
        I TALIĆU POČINJE U SRIJEDU, 23. JANUARA 2002. 
  
  
	 
  
elimo da vas obavijestimo da će 
        suđenje Brđaninu i Taliću, prema nalogu pretpretresnog sudije 
        Carmela Agiusa od 17. januara 2002. godine, početi u srijedu 23. januara 
        2002. u 9:00 sati umjesto u ponedjeljak 21. januara, kako je to ranije 
        bilo zakazano. 
  
	Suđenje će se odvijati u sudnici 
        1 pred Pretresnim vijećem II u sastavu: sudija Agius (predsjedavajući), 
        sudija Janu i sudija Taya. 
  
	Pretpretresni sudija je takođe 
        naloio odravanje pretpretresne konferencije u ponedjeljak 21. 
        januara u 9:30 sati. 
  
PODACI O OPTUENIMA 
  
	Radoslav Brđanin je rođen 9. 
        februara 1948. u Popovcu, optina Čelinac, Bosna i Hercegovina, 
        a Momir Talić je rođen 15. jula 1942. u Piskavici, Bosna i Hercegovina. 
  
	Navodi se da je Radoslav 
        Brđanin, kao istaknuti član Srpske demokratske stranke (SDS), 
        poslanik u Vijeću optina u Skuptini Bosne i Hercegovine 
        i potpredsjednik Skuptine "Autonomne regije Krajina" ("ARK") 
        od 25. aprila 1991., odigrao jednu od glavnih uloga u uspostavljanju struktura 
        putem kojih su Bosanski Srbi preuzeli vlast na području Banja Luke. 
        Kao predsjednik Kriznog taba "ARK", od 5. maja 1992., zauzimao 
        je najvaniju poziciju izvrne vlasti u "ARK".  
  
Prema navodima optunice, Momir Talić 
        je 26. jula 1991. postavljen na dunost načelnika taba/zamjenika 
        komandanta 5. korpusa JNA. Dana 19. marta 1992. Momir Talić je postao 
        komandant 5. korpusa/1. krajikog korpusa JNA, i imao je ovlatenja 
        za rukovođenje i kontrolu akcija svih snaga koje su dodijeljene 5. 
        korpusu/1. krajikom korpusu ili su bile pod njegovom komandom. On 
        je morao odobriti svaki plan upotrebe vojne sile i svaki plan napada prije 
        uvođenja snaga u borbu ili njihovog sudjelovanja u drugim operacijama. 
  
Radoslav BRĐANIN 
  
uhapen 
        od strane SFOR-a: 6. jula 1999.
  
        prebačen na 
        MKSJ: 6. jula 1999. 
  
        prvo pojavljivanje 
        pred Sudom: 12. jula 1999., izjasnio se da nije kriv po svim tačkama 
        optunice; 11. januara 2000. izjasnio se da nije kriv po svim tačkama 
        izmijenjene optunice  
  
Momir TALIĆ
 
 
  
         uhapen 25. 
        augusta 1999. u Austriji, od strane austrijskih vlasti 
  
        prebačen na 
        MKSJ: 25. augusta 1999.
  
        prvo pojavljivanje 
        pred Sudom: 31. augusta 1999., izjasnio se da nije kriv po svim tačkama 
        optunice; 11. januara 2000. izjasnio se da nije kriv po svim tačkama 
        izmijenjene optunice 
  
  
        PODACI O OPTUNICI 
  
  
Optunica ("Krajina") 
  
U ispravljenoj verziji 
        četvrte izmijenjene optunice, koja je podnesena 10. decembra 
        2001., navodi se da su 1991. godine, vođe Srpske demokratske stranke 
        ("SDS"), preko Kriznih tabova, počeli pripreme za fizičko 
        preuzimanje vlasti u onim optinama Bosne i Hercegovine u kojima Srbi 
        nisu imali jasnu većinu, kao i za kasniju implementaciju opteg 
        plana etničkog čićenja teritorija koje su se smatrale 
        srpskim. Do kraja 1992., poginule su stotine bosanskih Muslimana i bosanskih 
        Hrvata, a hiljade su nasilno istjerane iz tih krajeva. 
  
Prema optunici, od početka 1991. 
        vođstvo srpskih nacionalista u "Autonomnoj regiji Krajina" 
        ("ARK") irilo je propagandu koja je bosanske Muslimane 
        i bosanske Hrvate prikazivala kao fanatike koji imaju namjeru vriti 
        genocid nad srpskim narodom radi uspostavljanja kontrole nad Bosnom i 
        Hercegovinom. Zbog toga su Srbi bili spremni da vre zločine nad 
        svojim komijama pod izgovorm da brane srpski narod. 
  
TAČKE OPTUNICE 
  
  
U optunici se Brđanin 
        i Talić terete na osnovu individualne krivične odgovornosti (član 
        7(1) Statuta Međunarodnog suda) i na osnovu krivične odgovornosti 
        nadređenog (član 7(3)) za: 
  
        genocid (član 4  genocid; saučeće 
          u genocidu); 
        zločine protiv čovječnosti 
          (član 5  progoni, istrebljavanje, mučenje, deportacije, nečovječna 
          djela (prisilno preseljavanje)); 
        krenja zakona i običaja ratovanja 
          (član 3  bezobzirno razaranje gradova, sela ili naselja ili pustoenje 
          koje nije opravdano vojnom nudom; razaranje ili hotimično otećivanje 
          vjerskih institucija); i 
        teke povrede enevskih konvencija 
          iz 1949. (član 2  hotimično liavanje ivota; mučenje; 
          protivpravno i bezobzirno razaranje i oduzimanje imovine irokih 
          razmjera koje nije opravdano vojnom nudom). 
  
        STRANE U PREDMETU 
  
Tuilatvo:	
  
        gđica Joanna Korner	
  
        g. Andrew Cayly				 
  
      				Advokat odbrane:
  
      za Radoslava Brđanina:
  
      g. John Ackerman 
  
za Momira Talića:
  
        g. Xavier De Roux
  
        g. Michel Pitron 
  
  
***** 
  
 |