Website o naslijeđu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju

Od zatvaranja MKSJ-a 31. decembra 2017., Mehanizam održava ovaj website u okviru svoje misije očuvanja i promovisanja naslijeđa međunarodnih krivičnih sudova UN-a.

 Posjetite website Mehanizma.

Zločini seksualnog nasilja

Međunarodni sud je odigrao istorijsku ulogu u krivičnom gonjenju seksualnog nasilja počinjenog u ratnim sukobima u bivšoj Jugoslaviji i utro put oštrijem presuđivanju za takve zločine širom sveta.

Od prvih dana mandata Međunarodnog suda, vršene su istrage navoda o sistematskom zatočenju i silovanju žena, muškaraca i dece. Više od trećine svih lica osuđenih pred MKSJ proglašeno je krivim za zločin seksualnog nasilja. To predstavlja pionirsko dostignuće, i time se obezbeđuje da brojni relevantni ugovori i konvencije koji postoje tokom čitavog 20. veka konačno budu primenjeni, a njihovo kršenje kažnjeno.  

Više od trećine svih lica osuđenih pred MKSJ proglašeno je krivim za zločin seksualnog nasilja.

Prvi međunarodni ugovor kojim se seksualno nasilje implicitno stavlja van zakona, Haška konvencija iz 1907. godine, nije okončala nekažnjivost za ove zločine: nakon Drugog svetskog rata, na primer, Međunarodni vojni sud u Nirnbergu nije izričito krivično gonio za seksualno nasilje, a Sud u Tokiju je ignorisao porobljavanje  “žena za utehu” od strane japanske vojske. U ključnoj Ženevskoj konvenciji iz 1949. godine stoji: “Žene će biti posebno zaštićene … naročito protiv silovanja, prinuđivanja na prostituciju i protiv svakog napada na njihovo dostojansto”. Ratovi u bivšoj Jugoslaviji su ukazali na hitnu potrebu da se ovi istorijski međunarodni zakoni prevedu iz teorije u praksu u sudnicama.

Pionirski koraci

MKSJ je preduzeo pionirske korake kako bi odgovorio imperativ krivičnog gonjenja za dela seksualnog nasilja počinjena tokom rata. Zajedno sa sestrinskim sudom za Ruandu, Međunarodni sud je bio među prvim sudovima ovakve vrste koji je podneo optužbe izričito za seksualno nasilje i definisao rodne zločine poput silovanja i seksualnog porobljavanja u običajnom pravu.

MKSJ je takođe prvi međunarodni krivični sud koji je izrekao osuđujuće presude za silovanje kao vid mučenja i za seksualno porobljavanje kao zločin protiv čovečnosti, a isto tako i prvi međunarodni sud sa sedištem u Evropi koji je izrekao osuđujuće presude za silovanje kao zločin protiv čovečnosti, nakon što je u jednom takvom predmetu presudio Međunarodni krivični sud za Ruandu. MKSJ je dokazao da je efikasno krivično gonjenje za seksualno nasilje počinjeno u ratnim sukobima moguće, i preživelima pružio platformu da progovore o svojim patnjama. To je na kraju pomoglo da se prekine ćutanje i kultura nekažnjivosti kojima su ovi činovi nasilja okruženi.

“Prvi međunarodni krivični sud koji je izrekao osuđujuće presude za silovanje kao vid mučenja i za seksualno porobljavanje kao zločin protiv čovečnosti.”

Mnogi preživeli — uprkos strahu za svoj život i život članova njihovih porodica, živeći sa neprekidnom telesnom i duševnom traumom — skupili su hrabrost da svedoče pred MKSJ. Odvažnost ovih preživelih je bila od presudne važnosti u krivičnom gonjenju za seksualno nasilje tokom rata, utvrđivanje činjenica i presuđivanju pojedincima odgovornim za zločine.

Jedna bosanska Muslimanka iz Foče, istočna Bosna i Hercegovina, svedočila je o tome kako su je silovali kada je imala 15 godina. Jedna bosanska Srpkinja sa područja Konjica svedočila je o tome kako nije mogla da poveruje da se dešava takvo varvarstvo: “Nisam mogla da shvatim šta će da mi se desi … Zar je to moguće na kraju 20. vijeka, da tako neko može sebi da dozvoli”. U mnogim suđenjima Međunarodni sud je takođe ispitivao navode o seksualnom napastvovanju muškaraca, među kojima i u prvom predmetu pred ovim Sudom, predmetu protiv Duška Tadića.

MKSJ je preduzeo pozitivne korake kako bi obezbedio da žrtve seksualnog nasilja mogu da svedoče bez straha za svoju sigurnost ili straha od odmazde. Razvojem svojih pravila o postupku, MKSJ je pokušao da zaštiti žrtve seksualnog nasilja od verbalnog zlostavljanja za vreme ispitivanja tokom svedočenja. Svedoci takođe mogu svedočiti uz upotrebu pseudonima, sa izmenom slike i glasa u prenosu, ili na zatvorenoj sednici.

Osim toga, MKSJ je osnovao snažnu Službu za žrtve i svedoke, koja pruža pomoć svedocima pre, tokom i nakon svedočenja, od praktičnih pitanja do psihološkog savetovanja tokom njihovog boravka u Hagu. Služba za žrtve i svedoke se trudi da obezbedi da svedoci svoje svedočenje dožive kao pozitivno i osnažujuće iskustvo.

U sklopu strategije okončanja svog rada MKSJ je sudovima u regionu prosledio nekoliko predmeta koji se tiču počinilaca nižeg i srednjeg ranga. Većina predmeta prosleđenih Sudu Bosne i Hercegovine uključuju optužbe za seksualno nasilje. Važno je istaći da je MKSJ nadogradio presude i odluke drugih međunarodnih sudova u svojim sudskim odlukama koje su predstavljale prekretnice doprineo sve većoj svesti o potrebi da se krivično goni za zločine seksualnog nasilja.